ZAGREB U UPITNIKU ili koliko poznajemo svoj grad
Stvarno, koliko poznajemo Zagreb? Ako vam se na nekoj objavljenoj fotografiji u ovom serijalu učini nešto poznato, viđeno možda u Moskvi, Pragu, Beču ili nekom drugom gradu, razlog je to da se i sami uputite u istraživanje Zagreba. Više ćete saznati kako se nekad gradilo i živjelo u gradu, a za vašu djecu ili unuke, za vaše goste neka bi pojedinost mogla biti pravo otkriće. Na ovoj stranici vidimo se svake srijede i četvrtka!
ZAGREB U ?
Pitanje br. 1 (12.2.2015.)
Koja je zgrada na ovoj slici u Zagrebu?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Točan odgovor i da li ste i vi među petoricom građana koji su bili najbrži i najtočniji saznati ćete na ovoj stranici u subotu, 14.2.2015. Tada ćemo vas pozvati u AMK Maksimir i dodijeliti vam knjigu s brojnim podacima o putovanju automobilom u inozemstvo i propisima koji tamo vrijede.
Pitanje br. 2 (17.2.2015.)
Gdje se nalazi zgrada sa slike? Ako znate nešto više o njoj, svaki je podatak dobrodošao.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ova trošna zgrada sagrađena je (prema kazivanju svjedoka) 1938. godine. Zagorčavala je život stanovnicima i oni bi najradije da nikad nije podignuta.
Ipak, zadržala se do danas, kao svjedok jednog vremena i po svemu je jedina u Zagrebu među bivšim zgradama iste namjene.
Ako znate odgovor – požurite poslati rješenje, jer će prva petorica dobiti prigodni dar Automoto kluba Maksimir i biti će upisani u knjigu promotora turizma.
Imena građana koji su točno odgovorili na pitanje – njih petorica – objaviti ćemo u subotu 21.2.2015. na ovoj stranici. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 3 (18.2.2015.)
Gdje se nalazi zgrada sa slike?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Tisuće Zagrepčana ulazilo je godinama u ovu zgradu. Neki su u njoj ostajali i dulje vrijeme i mnogima je odredila način života.
Ako znate odgovor – požurite poslati rješenje, jer ćemo samo prvome uručiti prigodni dar, a ostali nagrađeni će u AMK Maksimiru dobiti knjigu s brojnim podacima o putovanju automobilom u inozemstvo i propisima koji tamo vrijede.
Imena petorice građana koji su točno i najbrže odgovorili na pitanje objaviti ćemo u subotu 21.2.2015. na ovoj stranici. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 4 (25.2.2015.)
Gdje se nalazi zgrada sa slike? (ulica i broj)
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Skoro smo potpuno sigurni da ste, živite li u Zagrebu, prošli pored ove prekrasne zgrade bar desetak puta.
Niste pogledali u visinu, prema nebu, pa niste doživjeli u njoj osjećaj ljepote. Ali, nikad nije kasno. Osvrnite se oko sebe i otkriti ćete bar dio onoga što su stvorile ruke vrijednih majstora.
Znate li točan odgovor, ne čekajte, odgovorite odmah. Imate li o ovom objektu i neki maštoviti slogan, objaviti ćemo ga.
Najbržemu i najtočnijemu posebno dar AMK Maksimir, ostaloj četvorici već poznato – knjiga s tisuću informacija o putovanjima automobilom u Hrvatskoj i drugim europskim zemljama. Pored toga Vaše će ime ući u knjigu promotora zagrebačkog turizma. Zato ne zaboravite napisati u odgovoru i svoju adresu. Točne odgovore i imena dobitnika objavljujemo svake subote. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 5 (26.2.2015.)
Gdje se nalazi zgrada sa slike? (ulica i broj)
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ako vam zgrada sa slike pomalo liči na brod s velikim dimnjakom na vrhu ili nespretno postavljenom cisternom za vodu, to je samo znak da ste zapazili višekatnicu koja je svojedobno dobila visoku nagradu struke, dakle arhitekata. Njeno sadašnje fizičko stanje primjereno je godinama nastanka.
Mlađim osobama u odgonetavanju mogu pomoći roditelji ili baka i djed, pa možda čak i poznanici. Dođete li do točnog odgovora, ne čekajte, već odmah pošaljite poruku. Tko je prvi uvijek dobiva najvredniji dar Automoto kluba Maksimir. Točne odgovore objavljujemo subotom. (Foto: M. Ratkajec)
ZAGREB U ?
Pitanje br. 6 (4.3.2015.)
Ako znate u kojoj je ulici ova zgrada i imate o njoj više povijesnih podataka, a možda vam je poznata i neka legenda o njoj ili ju je osmislila vaša mašta, čekamo brzi odgovor. Budite upisani u knjigu promotora zagrebačkog turizma, a čeka vas i dar AMK Maksimira.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Još nije u potpunosti istraženo čemu je sve služila ova prastara građevina s metalnim rešetkama (gitrama) na prozorima: da li mučenjima vještica, zatvaranju uhoda ili neposlušnih pučana, koji nisu vlasnicima davali propisani dio.
U podrumu su možda čamili neposlušni vojnici, pospani stražari ili noćobdije, a možda i nažigači plinskih svjetiljki jer nisu na vrijeme “donijeli” svjetlo na gradske ulice. Kako god bilo, ovo je jedna od slika starog Zagreba. Znate li gdje se nalazi? (Foto: M.Ratkajec)
ZAGREB U ?
Pitanje br. 7 (5.3.2015.)
U kojemu su dijelu grada ovi stari i “novi” ukrasi na krovovima kuća?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Za prvih pet točnih i najbržih odgovora građani će dobiti dar AMK Maksimir.
Prije mnogo godina u Zagrebu su bili na cijeni majstori umjetničke bravarije, čija su djela krasila krovove brojnih starih zgrada. Neke su upravo po tome detalju bile lako prepoznate. Danas su odmah do njih, na novim zgradama, sasvim drugi ukrasi: razni odašiljači koji sigurno ne utječu pozitivno na zdravlje građana. (Foto: M. Ratkajec)
ZAGREB U ?
Pitanje br. 8 (9.3.)
U kojoj je ulici ova kuća iz prošlosti Zagreba?
Ako osjećate potrebu da fotografiju oplemenite svojom riječju ili stihom, učinite to. Objaviti ćemo! Odgovorite putem naše facebook stranice!
Kućica sagrađena od drvenih planjki, bez betonskih temelja, sa zemljanim podom, malih prozora, rukom ukrašenih dijelova, sa “šarapolkama” – to je, još uvijek, zagrebačka stvarnost.
U njoj stanari lože metalni “šparhet” na drva i žive svoj sretni život u samo dvije prostorije. Nije daleko od centra grada, stiže se do nje za desetak minuta vožnje autobusom, a može i turističkim pješačenjem. Ovdje proljeće ima drugi smisao i dolazi s jaglacima, ovdje se kava kuha na posebni način, a može se popiti i na drvenom “poceku” i uživati sjedeći po starinski.
Pitanje br. 9 (11.3.)
U kojoj je ulici snimljen ovaj niz zgrada?
Brzo odgovorite i pokažite da vam nije promakla i ova pojedinost.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ovo nije Moskva ili neki drugi ruski grad. To je Zagreb. Stilom gradnje, istina, nešto drugačiji, ali je ipak grad koji je i pored nekih posebnosti, zadržao određeni “štih”. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 10 (12.3.)
U kojoj je ulici i na kojem kućnom broju zgrada sa slike?
Imate li možda i vi svoje mišljenje o ovakvom načinu gradnje?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Samo arhitekti i povjesničari umjetnosti mogli bi odgovoriti na pitanje zašto graditelji posežu za postavljanjem šiljaka na krovove svojih građevina, okrenutih prema nebu. Neki njima vješto omeđuju prostor u kojemu se mirne duše može održati manji bal ili neka druga kulturna priredba. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 11 (16.3.)
Gdje se nalazi ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Nisu samo stari graditelji svoje šiljate dijelove zgrada usmjeravali prema nebu. Čine to i njihovi nešto mlađi nasljednici, makar ih je i zbog toga nešto teže razumjeti. Mislite li da je takav način gradnje primjeren Zagrebu ili vas podsjeća na nešto sasvim drugo? (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 12 (18.3.)
Gdje se nalazi ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Zagrepčani i turisti koji su prolazili pored ove stare zgrade, mogli su osjetiti snažne mirise gulaša, fileka i prženih ribica, koji su dolazili s otvorenih balkona. Istina, sve je manje tih delicija kao i djece koja koriste dugačke dijagonalne prostore za utrkivanje svojim romobilima, ali i domaćica i susjeda koje sparne noći provode u pričanju dosjetki na slabo osvijetljenim balkonima. Ipak, stari je zagrebački štih ostao u načinu gradnje i vremena u nestajanju. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 13 (19.3.)
Gdje je ova lako prepoznatljiva zgrada sa slike?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Dok su graditelji starog Zagreba pravili zgrade u kojima se život i komuniciranje više odvijalo u dijagonali, noviji arhitekti – sukladno pomanjkanju slobodnog prostora – teže visinama. Grade pored ostaloga i male balkone, stiješnjene, koji kao da pozivaju na boravak negdje gore visoko, prema nebu, iako se takvi prostori više doimaju kao simpatične kućice za ptice. U kojoj biste kući više voljeli živjeti: onoj na slici 12 ili ovoj? (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 14 (23.3.)
Gdje se nalazi ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ovaj drevni dvorac s kulom kao da si je izabrao idealno mjesto za postojanje.
Sam je na brdovitom dijelu grada, malo uvučen od glavne prometnice, izoliran od buke i drugih, a pokrajne ga zgrade štite čak i od znatiželjnih pogleda. Iz kule se širi idilični pogled na Zagreb, pa je to mjesto kao stvoreno za odmor i tihu razonodu. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 15 (25.3.)
Gdje se nalazi ova zgrada?
Djelo pravih građevinskih majstora na “meti” je brojnih turista, poglavito stranih. No ova zgrada više je kulisa ili pozadina mnogo atraktivnijeg objekta, u kojega su iz minute u minutu uprte raznovrsne kamere i fotoaparati. Zbog toga je nepravedno stavljena u drugi plan, makar se nalazi na vrlo atraktivnom mjestu i ima svoju povijesnu vrijednost. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 16 (26.3.)
Gdje se nalazi zgrada sa slike?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Što je umjetnik-graditelj htio poručiti, smještajući na svojoj građevini kipove koji su osuđeni na vječno pridržavanje teške betonske konstrukcije zgrade? Imaju li oni uopće bilo kakvog izgleda za uzmicanje, ili su njihove veze tako čvrste da su osuđeni na stalno nošenje tereta? (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 17 (30.3.)
Gdje se nalazi ova zgrada i kakva je poruka?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Još jedna simbolična poruka s fasade zgrade u prometnoj zagrebačkoj ulici ili slučajnost koja govori o slobodi života? O tome će nešto, nadamo se, reći povjesničari umjetnosti. A što vi mislite o tome? (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 18 (1.4.)
Gdje je snimljena ova fotografija?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Život starih Zagrepčana u katakombama nije baš obilovao sunčevim zrakama i suhim zidovima. U mračnim prostorima radilo se, a slabo osvijetljena dvorišta, u kojima se živjelo, nisu bila idealna za zdravlje. To potvrđuje i današnje stanje tih zdanja. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 19 (2.4.)
O kojem je izletištu riječ i gdje se nalazilo?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ako svi Zagrepčani nisu živjeli u prikladnim uvjetima, posebno oni siromašniji, u okolici grada nije im nedostajalo objekata za zabavu, koje su obilno koristili u slobodno vrijeme. Domaći specijaliteti mogli su se dobiti na svakom koraku. Ovo je jedno od starih poznatih izletišta. Držale su ga dvije generacije obitelji, u različitim vremenskim razdobljima, ali izletište se nije održalo do danas. Ostalo je samo uspomenom na proteklo vrijeme i lude zabave. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 20 (7.4.)
O kojoj je zgradi riječ?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Pored pučkih veselica koje su se održavale u kućama do duboko u noć, šetnjama, posjeta izletištima i planinarenjima, brojni su Zagrepčani imali i svoj intimni sadržaj: povremeni ili redovni posjet “kućama ljubavi”. U jednu od njih moglo se ući iz glavne ulice, a opreznijima je bio dostupan i sporedni ulaz iz mračne uličice. Još osamdesetih godina prošlog stoljeća vremešne sudionice tih događanja znale su prepričavati svoja iskustva s brojnom klijentelom. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 21 (8.4.)
U kojoj je ulici snimljena ova fotografija? Na što vas podsjeća?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Zar Slavonija u Zagrebu? Takav se stječe dojam šetača zagrebačkom povijesnom jezgrom. Samo jedna zgrada obnovljena u nekom drugom stilu može promijeniti utisak o gradu. Koliko su u toj preobrazbi imali udjela zaštitnici kulturne baštine, teško je reći. No, kako god bilo, obnova zgrada uvijek je dobrodošla, pa iako nisu pogođeni svi tradicijski elementi. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 22 (9.4.)
O kojoj je ulici riječ? Možda imate ideju i prijedlog kako ovu zgradu obojiti da bude u skladu s mjestom na kojem se nalazi?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Zapuštena i oronula zgrada nakratko je, zahvaljujući “neshvaćenom umjetniku” postala u mislima dijelom kulture nekog američkog grada, gdje stoluju hipiji i druge alternativne grupe. Istom ulicom svakoga dana prodefilira stotine domaćih i stranih turista. Poveznica je dviju povijesnih cjelina, ali za njenu istinsku obnovu još za sada nema novca. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 23 (13.4.)
O kojoj je crkvi riječ?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Crkva na slici prepoznatljiva je po zlatnim ukrasima na tornju, ali i po mogućnostima da joj se pristupi s dva različita dijela grada. Rado je posjećuju i turisti iako nije toliko izložena pogledima znatiželjnih očiju. Okružena je zgradama i uklopila se u starinski ambijent. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 24 (16.4.)
Gdje se nalazi crkva i po čemu je poznata kao posebna? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Na dan slavlja svake se godine u ovoj crkvi i oko nje okupi više tisuća vjernika. Posjećuju je najviši državni dužnosnici i crkveni dostojanstvenici. Poznata je i po skrivenoj pojedinosti povijesne vrijednosti, kakvu ima mali broj crkvi. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 25 (od 20.4.)
Gdje se nalazi ovaj prolaz, u kojemu jedan od ulaza u zgradu nosi najneobičniju oznaku u Zagrebu
Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Da bi pješice stigli od točke A do točke B stari su se zagrepčani često služili prečicama. Zato su napravili niz pješačkih prolaza između redova zgrada koji im omogućuju da se sa što manje truda i muke nađu na nekom drugom mjestu. Očito je da su takvi prolazi dobro došli i u taktičkom zavaravanju neprijatelja u bitkama koje su se ponekad vodile između susjednih dijelova grada. Takvim prolazima su neki zaboravili nadjenuti i ime, na radost i veselje znatiželjnih turista. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 26 (od 22.4.)
Kako se zovu ove stube i gdje se nalaze?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Sigurno je ovaj prolaz sa stubama uštedio milijun koraka korisnicima, koji su odlučili stići iz jednog u drugi dio grada. Stube bi znale ispričati mnoge priče o tajnim susretima, ljubavnim cvrkutanjima zaljubljenih, ali i o poteškoćama koje su stvarale korisnicima zimi, za dubokog snijega i poledice. Zbog velike strmine stube nisu za starije osobe, a i mladi ih ne koriste često. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 27 (od 23.4.)
Gdje se nalazi ovo starinsko dvorište? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Još ne tako davno u ovom se dvorištu mogao čuti razgovor žena peračica, koje su u metalnim “škafovima”, s domaćim sapunima i “rifljačama” prale odjeću, posteljinu, ali i sve drugo. Zdrav, čist i miran san nudio im je poplunar susjed Pero, jedan o rijetkih obrtnika čije se ime zadržalo na ovoj zgradi sve do današnjih dana.
Dvorište na izdisaju ima i svoj mali ružičnjak, s divnim cvjetovima koji su sami niknuli, a na takvom su mjestu u dvorištu da do njih ne može doći ljudska noga. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 28 (od 27.4.)
Gdje je ovo dvorište? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Iscrpili smo fond nagrada, te molimo Sanjkaški klub Zavojec da preuzme svoje nagrade.
Ovo dvorište u nekoj staroj zgradi izborilo se za svoj daljnji opstanak. Novi život udahnuli su mu mali obrtnici i zanatlije koji su, zahvaljujući atraktivnoj gradnji, suncu i intimi i sami našli u njemu smisao svojeg postojanja. Podsjeća na mini galeriju umjetnika, koja se smjestila na dvije razine, a sunce ju miluje, makar okolna dvorišta u njemu oskudijevaju. Ovdje su poduzetni ljudi pobijedili i vlagu i samoću i osjećaj kratkotrajnog postojanja. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 29 (od 29.4.)
Gdje je dvorište s fotografije? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
I ovo je Zagreb. Zapušteno dvorište u najužem gradskom centru, bez ulaznih vrata, čiju unutrašnjost mogu do mile volje snimati turisti kao razglednicu koja je u velikoj suprotnosti s obližnjim okolišem blještavih izloga i dizajniranih podnih pločica. Tu je odavno stao stvarni život, otrgnut od gradskih urbanističkih planova. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 30 (od 30.4.)
U kojem je dvorištu ova zgrada i čemu je služila? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Samo starosjedioci mogli bi znati pravu istinu o tome – zašto je ova zgrada, koja izgleda kao neka tvornička hala – morala nestati s tog mjesta, ostavljajući za sobom pustoš, koju nitko ne obnavlja. Mogla je to biti odluka o preseljenju industrije i obrtništva izvan grada, a manje je vjerojatno da je svemu kumovala najnovija recesija i gospodarska kriza. Uspješni rješavači naših upitnih fotografija sigurno će se potruditi da saznaju pravu istinu. Ona treba sadašnjim i budućim generacijama koje vole svoj grad. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 31 (od 4.5.)
Na kojoj je adresi ova zgrada? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Svodovi čudna oblika, niska polukružna i četvrtasta vrata, balkoni ograđeni drvenim ogradama i podupori – sve bi to moglo biti u žiži zanimanja budućih arthitekata. Koliko god bilo staro i u derutnom stanju, dvorište i njena građevina još se drže. Možda će se naći neka dobra duša ili ljubitelj starine, koji će bar jedanput u godini, nekom prigodom, ostaviti na nekim vratima cvijet u znak želje za dugi život ovog i sličnih povijesnih objekata u Zagrebu. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 32 (od 6.5.)
Na kojoj su adresi ovi objekti, koji se uređuju? Navedite ulicu i broj.
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Usko, ali atraktivno dvorište dobilo je i dobiva nove stanare. Prednost mu je blizina središta grada, ali i pretvaranje više obližnjih starih zgrada u zanimljive turističke lokacije koje rado pohode stranci. Nekim poslovnim ljudima koji danas ulažu u obnovu starina, novac će se uskoro višestruko isplatiti. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 33 (od 7.5.)
U kojoj ulici i na kojem broju je ova zgrada? Što znate o njoj?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Lijepe svibanjske dane iskoristite za šetnju gradom i upoznajte objekte u kojima su nekad živjeli poznati ljudi, ili su vrijedni da ih upoznate iz drugih razloga.
Razgovarajte sa stanarima ili susjedima o povijesti dvoraca ili kuća, snimajte ih iz nekih drugih položaja i pošaljite na našu stranicu. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 34 (od 12.5.)
U kojoj ulici i na kojem se kućnom broju nalazi zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ova kuća plijeni pažnju prolaznika svojom arhitekturom i starošću. Iako je već u derutnom stanju, u njoj ima života s puno sunca i topline. Pristup joj je moguć sve do ulaznih vrata automobilom, a do nje se može stići i autobusom. U blizini ima više takvih zgrada, vrijednih za razgledanje. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 35 (od 14.5.)
Gdje je ova kuća – navedite ulicu i broj? Možda znate čije je bila vlasništvo i kakvo su joj ime nadjenuli stanovnici područja u kojem se nalazi?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ako je namjeravate razgledati, makar i iz manje udaljenosti, izvan ograde – požurite. Možda će uskoro nestati. Stanovnici tog starog gradskog područja nazvali su je po imenu vlasnice, koja se davno bavila jednim unosnim i korisnim poslom. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 36 (od 19.5.)
Gdje se nalazi zgrada sa slike?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
U vrijeme kad su se dva različita dijela Zagreba nesrazmjerno razvijala, kad se jednim okom pratilo što se događa u suprotnom “taboru”, za špijuniranje i prikupljanje podataka dobro su došle osmatračnice na povišenim mjestima. S njih se moglo, sasvim neprimjetno, stvarati svakodnevne slike o događanjima u nešto starijem dijelu grada. Kako se život u gradu promijenio, a ta vrsta konkurencije više nije aktualna, povišeni dijelovi na krovovima zgrada više ne služe niti kao pušnice za sušenje mesa, pa su ih se odrekli čak i stanari i prepustili propadanju. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 37 (od 21.5.)
Na križanju kojih ulica je ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Svestrani arhitekt pobrinuo se da stanarima ove zgrade ne bude uskraćen pogled na tri od četiri strane svijeta. U svako doba dana mogu pratiti što se sve događa u ulicama koje vode od istoka, sjevera i juga i da uživaju u mnoštvu ljudi koje se slijeva u njima. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 38 (26.5.)
Gdje je ova bivša gostionica?
Imate li možda svoju verziju priče?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ova kuća javno je obznanila godinu rođenja – 1928. Bila je sastajalište starih zagrebačkih obrtnika: bunardžija, drejera, opančara, šlosera, cimermana, ponekog cukerpekera, a znao je doći i poneki vurmaner ali i hauzmajstor. Neki u anjcugu, a drugi u manduri. S gradilišta su dolazili faktori u gojzericama, a bome bilo je tu i mufova. Jeli su kako tko: neki samo cibok, drugi jeger, safaladu, češnjovke, viršle, a bogatinji rajžlec, krautflekere ili anjgemahtec. Bili su tu za pauza, ali i poslije fajrunta. Gazda gostione najradije je nudio ukusne kuhane gablece, poslije čašu vina, a ženske su se naceđale krahera ili šabese.
Obrtnička idila trajala je sve do dolaska nekakve cafute Jalžike, koja je derezinom stigla iz obližnje fare. Prije je radila na vahtarni, ali kak nije imala fonduša, a nitko je nije htio zamuš, pobrala je svoj kober, u torbicu stavila kebu i bez foringaša se uputila u Zagreb. Tu se kao prišipetla prikrpala nalokanom Francu, koji ju je poklobučil i stavio pod svoje. Ispod oka je imala veliki mozol, pa je izgledala kao da ju je netko udario planjkačom. Prvih dana je mazala po tenfanom krompiru, a kad ju je šofer Mirko uzeo pod svoj kapelaj naglo se oporavila. Tak se zdeblala da ju nije bilo moguće prenesti preko poceka, pofajtala se, našminkala i najedanput su je htjeli svi obrtnici. Postala je zamalo gospođa, više nije morala pobiračiti, crvene sari na čizmama isticale su njenu figuru. Kad ju je nadkonobar jednaput pozvao pod svoj vanjkuš, obačavši da će je zaklanfati, a to je došlo do gluhoga Mirka, nastao je opći razlaz. Da ne bi bilo kravala, restoran iliti gostiona zatvorena je na tri dana, dok nisu Jalžiku šupirali, zategnuli u šrafštok, a možda i lagano fundali. Ta tri dana bio je gostioni jedini post. Dalje je radila bez prestanka a za vrijeme Drugog svjetskog rata u runjakima su se tu razmjenjivali sol, mast, šećer i – gemišti. Ova kuća bila je i ostala dom mnogih zagrebačkih obrtnika svih generacija. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 39 (28.5.):
Gdje se nalazi ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Pola tuceta kostimiranih ljudskih figura, s jasno prepoznatljivim muško-ženskim atributima, predstavljaju se kao suvereni čuvari zgrade u središtu Zagreba. Da li čuvaju samo krov, cijelu zgradu ili cijeli kompleks građevina u blizini, zna samo arhitekt koji ih je tamo i postavio. Kako su figure smještene na dosta velikim visinama, ne zamjećuju ih baš svi prolaznici, kojima su tako uskraćene i sve njihove umjetničke ljepote. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 40 (2.6.)
Gdje se nalazi zgrada s fotografije?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Još jedan arhitekta osjetio je potrebu da, bar vizualno, izrazi potrebu pojačanja zgrade dodacima, koji sliče dugačkim vijcima. Dakako, cijela zgrada, a niti njeni uvučeni dijelovi, nemaju potrebu za dodatnim pojačanjima, pa je očito riječ o estetskim detaljima, koji se ne provlače po cijeloj visini zgrade. U Zagrebu nema puno zgrada s takvim detaljima, pa ih je u mnoštvu drugih lako zapaziti. Tim lakše biti će ponuditi pravo rješenje na postavljeno pitanje. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 41 (od 4.6.)
Gdje se nalazi ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Ovo lako prepoznatljivo velebno zdanje, koje ima kuću na kući, građeno je samo dvije godine (od 1890. do 1892.), a onda se netko sjetio da mu još nešto nedostaje. Da li je u toj nadogradnji tek tada nastala ili je u planovima predviđena i ranije, ali nije bilo novca za dodatnu kuću na krovu, mogli bi potvrditi samo nacrti stari 123 godine. Kako god bilo kuća je bila u posjedu intelektualne elite, a što su pisci mogli vidjeti s njena krova možda je opisano i u nekim književnim djelima. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 42 (od 9.6.)
U kojoj je ulici ova zgrada?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Bila je okružena stablima divljih kestenova, platana i borova, pored nje su prolazile kolone bučnih navijača, čula je puno lijepih i ružnih stvari. Gradili su je dobri obrtnici, oni su desetljećima pored nje hodočastili, divili joj se, prolazili s pjesmom na usnama. Sada je od kiše i nevremena štite stari, izdržljivi crijepovi, poslagani u obrambeni štit. Nalazi se u mirnoj, a povremeno i u prebučnoj ulici. Preko svojih dimnjaka izdimila je i gorivu bukovinu i hrastovinu, a sada i plin. To je život ljepotice koja je nekada bila na rubu grada, a sada je, iako se nije micala s mjesta, gotovo u njegovom središtu. (Foto: M. Ratkajec)
Pitanje br. 43 (od 11.6.)
Gdje se zgrada nalazi?
Odgovorite putem naše facebook stranice!
Na krovu zgrade dvije nepomične, elegantne, a opet ratoborne dame. U rukama ponosno drže svoje snažno oružje: čekić i srp. Da li je to nastavak tradicije, poigravanje arhitekta osjećajima građana ili naviještanje teških dana, u kojima će se moć iskazivati oruđem, ali i novcem. Tada se još nije znalo za kredite u sadašnjem obliku, kad franci ubiru dvostruki danak, ali se znalo da kuća nosi obilježje snažne financijske ustanove. Isto kao što je čvrsta valuta postala faktorom stabilnosti društva, tako i ova zgrada barem simbolično pokazuje čija je, te da je povremene financijske poteškoće ne mogu učiniti manje lijepom i ponositom. (Foto: M. Ratkajec)