Zagreb u retrovizoru (17)
VRIJEME KAD SU BRODOVI PLOVILI IZ ZAGREBA
Iako je Zagreb, po ranije dozvoljenim automobilskim brzinama, udaljen od mora tri sata vožnje, po svojim “vodnim” aktivnostima ponašao se kao da je na samom moru. Obilato je koristio svoju Savu i jezero Jarun za razvoj plovila i pripremu natjecanja i natjecatelja. Još 1924. održavane su prve jedriličarske regate, a u našoj je zemlji poznata Jadranska regata. Jedrenjem i izradom jedrilica bavilo se nekoliko klubova, a oni su okupljali mlade i poticali ih na stvaralaštvo. Oko 1970. g. u Zagrebu je tvrtka RIS proizvodila gumene čamce, poznate po kvaliteti u cijeloj bivšoj državi. Brod Kornat, dug 7,5 m napravili su od tek primjenjivanog poliestera Antun Brajdić s partnerom Kosanovićem. Njihovom suradnjom napravljeno je oko 150 brodova.
U mnogim dvorištima nastajala su u to vrijeme veća ili manja plovila. Mario Saletto, fenomen na više područja, sam je od drva i drugih materijala napravio tri broda, dugih 8 metara. On je ujedno bio i prvi tv snimatelj ispod vode, s ispitom sportskog ronioca i ispitom vikend kapetana. Poznat je po podvodnim snimanjima prikazanima u tv seriji Tajne Jadrana, koja se stvarala od 1972. do 1975. godine. Zagreb se može pohvaliti i svojim Klubom za podvodne aktivnosti i roniocima koji su uvijek bili u službi grada.
Od kontinentalaca, koji su živjeli u Zagrebu, a odvažili su se na morske pustolovine, značajni je moreplovac, pisac i književnik Joža Horvat. Već 1959. godine imao je brod Skitnicu, kojom je krenuo na put oko svijeta. Njegov mlađi kolega Mladen Šutej s desetmetarskom jedrilicom prešao je 13.500 milja i 1983. g. prejedrio Atlantik dva puta.
Mnogo toga što se događalo oko aktivnosti na jezerima, rijekama, morima moralno je podupirao i poticao Ivan Kreutz, glavni urednik visokonakladnog časopisa Sam svoj majstor. Ispiti za vikend kapetane održavali su se u Zagrebu, pa su dozvole stjecali brojni građani. Jedrenje i druge aktivnosti na zagrebačkim vodama novčano je podupirao tadašnji SIZ tehničke kulture, pod vodstvom poznatog Brace Briškoga.
Različite aktivnosti na vodama i moru danas su za mnoge postale luksuzom. Za hrvatske prilike samo odabrani mogu izdvojiti godišnje 4000-5000 Eura za parkiranje manjeg broda u marini. Sajmovi plovila, kakvi su se održavali na Zagrebačkom velesajmu, sada se održavaju u gradovima na moru. Prijašnja „morska“ masovnost pretvorila se u ekskluzivu, nedostupnu većini građana. Ipak, puno je Zagrepčana vezalo svoj život uz plovidbu i sportsku rekreaciju. Danas se podsjećaju na te dane kratkotrajnim uživanjem u turističkim plovilima širom Jadrana.