Na početnu Članstvo Kvalitetne radionice Popusti Popusti Kontakt
Zagreb, Ružmarinka 17 - Tel.: 01 / 23 04 029 - Fax: 01 / 23 18 442 - e-mail: amk.maksimir@zg.t-com.hr
AMK Maksimir

U NAŠEM DIJAGNOSTIČKOM CENTRU PROVJERITE:

  • ANTIFRIZ – otpornost na smrzavanje
  • SVJETLA (kontrola i podešavanje)
  • KOČNICE, ABS
  • MOTOR (test rada)
  • ELEKTRONIKA – kompletan pregled
  • KOMPRESIJU - mjerenje
  • PALJENJE – kontrola, podešavanje
  • KOČIONU TEKUĆINU I ULJE U MOTORU
  • ISPRAVNOST ISPUŠNIH PLINOVA

REZERVIRAJTE TERMIN ZA PREGLED na broj telefona 23 18 442 ili 23 04 029

Osim pregleda vozila u našem Dijagnostičkom centru, ispravnost svjetala, kočnica, upravljačkog mehanizma i donjeg postroja automobila možete provjeriti na Stanicama za tehnički pregled vozila subotom od 8 do 11 sati, bez posebne najave i predbilježbe.

 

Preglede obavljaju stanice za tehnički pregled vozila:

Automehanika-servisi
Zagreb, Kralja Zvonimira 25

Autoremetinec
Zagreb, Remetinec 5f

Automehanika
Zagreb, Kovinska 4

Automaksimir
Zagreb, Kraljevićeva 24

 

Pravni savjet članovima

Pravni savjet vezan za događanja s automobilom i cestovnim prometom besplatno možete dobiti pozivom na broj pravne službe 01/66 11 926 (radnim danom od 7.30 do 15.30 sati)

 

Osim toga, savjeti se mogu dobiti još i:

ponedjeljkom od 17 do 19 h - savjete daju naši pravnici-suradnici na tel. 49 22 137;

srijedom od 12 do 18 h na tel. 48 28 194;

petkom od 16 do 18 h na tel. 38 21 441.

Svakog dana pa i blagdanima, pravni savjet članovi AMK "Maksimira" dobivaju i pozivom na broj 098 / 93 77 075 (od 8 do 23 sata).

Savjet sudskih vještaka

Stjepan Horvat, dipl. ing. - stroj. za motore i motorna vozila
Tel.: 65 78 113, 098 / 21 44 76

Zlatko Toth, dipl. ing. - za motore, motorna vozila i cestovni promet
Tel.: 098 / 22 19 49

 

Besplatni sudski savjet

Članovi AMK “Maksimir” mogu svakog dana dobiti besplatne stručne savjete vezane za automehaniku, autoelektriku i elektroniku automobila.

Od 8 do 19 sati savjete daju stručnjaci kluba na mob. 098/30 80 82 ili 098/22 34 11 ili 098/38 28 86.

Prigodom pozivanja telefonom valja navesti svoj članski broj, naveden na članskoj iskaznici HAK-a.

 

Međunarodna vozačka dozvola
Punomoć za upravljanje tuđim motornim vozilom
Izložba Život s automobilom Pogledajte video obljetnice DOBRO JUTRO AUTO

AKO NISTE, USKORO ČITAJTE O TEMAMA U DOBRO JUTRO AUTO:

  1. Ne pretjerujte s destiliranom vodom
  2. Vjetrobran kao rizična slijetna staza
  3. Ne trgajte grijače stakala
  4. Čuvajte gume u prikladnim prostorijama
  5. Zaustavite curenje tekućina
  6. Preteška ispušna cijev nije znak kvalitete
  7. Vrludanje automobila zbog amortizera
  8. I s novim akumulatorom pažljivo
  9. Kod guma pušite na hladno
  10. Popravci karoserije stakloplastikom
  11. Pogled vrijedan 300 kuna
  12. Plin u automobil – s računicom
  13. I automobil alergičan na pelud
  14. Pokrivala ne čuvaju gume
  15. Prozori štede gorivo
  16. Prisilno do svježeg zraka
  17. Što vozite u prtljažniku?
  18. Automobili i ekologija
  19. Kružni tok uzbuđuje vozače
  20. Umjesto dihtunga – brtvena masa
  21. Kako da auto „pregrmi“ vrućine
  22. Tko previše podmazuje – kraće vozi
  23. Stara zračnica krpa napuknutu cijev
  24. Gdje se kopčaju pojasevi?
  25. Voda u vratima automobila
  26. Biodizel – budućnost sa zadrškom
  27. Plastika ima svoje zakone
  28. Toplinski udar u automobilu
  29. Skinuli čep – oštetili hladnjak
  30. Kupujte testirane ljetne gume
  31. Čime poslije zime prati vjetrobran
  32. Punjači akumulatora mogu biti pametni
  33. Na 100 kilometara ušteda 8 litara
  34. Spas iz vode
  35. Elektronika sklona amneziji
  36. Tekućina za skidanje kukaca
  37. Provjeravajte lambda sondu
  38. „Trčeći“ uređaji prate dizelaše
  39. Prokišnjavaju i skupi automobili
  40. Desna traka ipak sigurnija
  41. Ekološki automobili štete zdravlju?
  42. Hyundai do nove tehnologije
  43. „Nijemci“ ipak najkvalitetniji
  44. Iskoristite brojač okretaja motora
  45. Automatski mjenjač izlazi iz ilegale u Hrvatskoj
  46. Pad automobila sa 6. kata
  47. Boje za karoserije – nepoznato
  48. Miješanje boje za karoserije
  49. Cijena nije jamac sigurnosti auto sjedalice
  50. Volkswagen oformio vlastiti sportski odjel –„R“
  51. Klima uređaj
  52. Destilirana voda
  53. Tahograf
  54. Provodnici
  55. Optika vođena laserom
  56. U Toyoti razmišljaju o širenju ekološke obitelji Prius
  57. Volvo se vraća na sigurnosni tron
  58. Nissan izlazi s ekološkim modelima
  59. Biciklisti traže vanjske zračne jastuke
  60. Audijev 2.0 TFSI – najbolji motor s 4 cilindra
  61. Nove zatezne kamate iz obveznog osiguranja
  62. Kako su opremljeni vatrogasci
  63. Biodizel u spremnik, auto na servis
  64. Auto nije dobar plivač
  65. Porsche dobio nagradu za turbo motor
  66. Volvo razvija potpuno siguran automobil
  67. Manja vozila imaju nesigurna sjedala
  68. Povučene baze za „Maxi-Cosi“ autosjedalice
  69. Maloj djeci zabranjena vožnja mopedom i motociklom
  70. Sporno ubrzanje automobila
  71. Tko bira boje automobila?
  72. Kralj automobila izabrao metalik
  73. I dijete zna koji bi auto
  74. Boja karoserije utječe na sigurnost
  75. Poslije tuče – hladno peglanje
  76. Mehaničar Ivek rješava (ne)obične kvarove
  77. Mehaničar Mario rješava (ne)obične kvarove
  78. Gmazovi vole besplatnu vožnju
  79. Automatski mjenjač – skupa igračka
  80. U lošoj kamp prikolici boravak opasan
  81. Najveće uštede: ispravan auto i vozač
  82. Vozač vredniji od zlata
  83. Auto – nosač ograničenih mogućnosti
  84. Laka prikolica najskuplja
  85. Krovne kutije nisu bezgriješne
  86. Fiat ne taji velike potrošače goriva
  87. Poluprazan spremnik nije štednja
  88. Litra goriva to ne mora biti
  89. Peti stupanj – izazov pažljivima
  90. Automobilima samo po cestama
  91. Kojom trakom za iznenadnog pljuska
  92. Saniranje udubljenja vakumskim izvlakačem
  93. Tramvaji štete automobilima
  94. Smanjivanje riseva na laku
  95. VW polo – (ne)obični kvarovi
  96. Alfa Romeo – (ne)obični kvarovi
  97. Škoda oktavia – (ne)obični kvarovi
  98. Renault laguna – (ne)obični kvarovi
  99. Renault megane – (ne)obični kvarovi
  100. Hladnjak propušta na brtvi
  101. Propisi za prolaz kroz Sloveniju
  102. Kod vožnje na plin zahtjevnije ulje
  103. Pijan a nevin (1)
  104. Pijan a kriv (2)
  105. Opelov auto s „očima“
  106. Pomoć akumulatoru po sistemu „3x3x3“ (1)
  107. Pomoć akumulatoru po sistemu „3x3x3“ (2)
  108. Pomoć akumulatoru po sistemu „3x3x3“ (3)
  109. Vožnja automobila strane registracije
  110. Sjedala bez mjere vozača
  111. Trimer lijevom „gađa“ auto
  112. Volvo na bioetanol
  113. Bakterije proizvode naftu
  114. Krovni prozori
  115. Opasnost, blizina obale!
  116. Pojasovi povećavaju stabilnost zadnjih sjedala
  117. VW s potrošnjom od litre dizela
  118. Tesla juri s dvostupnim mjenjačem
  119. I poslije gašenja računalo radi
  120. Svežanj ključeva prenosi statički elektricitet
  121. Repetitori sprečavaju pokretanje automobila
  122. Elektronika ne trpi toplotne udare
  123. Elektroinstalacija – najveći krivac za kvarove
  124. Golf na električnu kućnu utičnicu
  125. Ibiza ecomotive čuva okoliš
  126. Honda proizvodi automobil na vodik
  127. Popravci vjetrobranskog stakla
  128. Zaboravljen rezervni kotač
  129. Kamp prikolica – ugoda i obveza (1)
  130. Kamp prikolica – ugoda i obveza (2)
  131. Do 2010. turbopunjači u svim Mercedesima
  132. Prvi hrvatski automobil
  133. Benzin preskup i Mercedesu
  134. Koga tužiti za nalet ptica?
  135. Vozač mora znati misli pješaka
  136. Zbog dokumenata skoro izgubio sud
  137. Rizično autostopiranje
  138. Prekobrojni putnici u vozilu
  139. Pas pod kotačima – vlasnik odgovara
  140. I BMW na prednji pogon
  141. Ferrari iskorištava kočionu energiju
  142. Po čemu se sudi prometna nesreća u inozemstvu?
  143. Od koga tražiti odštetu?
  144. Veselom svatu 300 kuna
  145. Pješaci mogu nogostupom i kolnikom
  146. Dobro jutro jeseni
  147. U jesen veće opasnosti na cestama
  148. U magli ne „jašite“ bijelu liniju
  149. Ima li vode u vašem benzinu?
  150. Klizanje zbog vodenog klina
  151. Voze li se s vama i milijuni bakterija?
  152. S pljuskom – promjena putnog pravca
  153. Sigurnosni pojas ne traje vječno
  154. Komplet pojasova 3000 kn
  155. Ulje šteti gumi
  156. Djeca u prometu (1)
  157. Djeca u prometu (2)
  158. Djeca u prometu (3)
  159. Djeca u prometu (4)
  160. Djeca u prometu (5)
  161. Zračni jastuci – skupa potrošna roba
  162. Kinezi kupili Volvo za 1,8 milijardi dolara
  163. Pred Toyotom kazna od 16,4 milijuna dolara
  164. Pametni retrovizor
  165. Besplatno parkiranje za elektroautomobile
  166. Nova tehnologija za izbjegavanje sudara
  167. Stiže novi „ford ka“
  168. Promijenite mikrofilter klime 
  169. Voda uništava spojeve kiseline
  170. Struja mala – problemi veliki

  171. Američke tablete i u Hrvatskoj štede gorivo

  172. Klimine neugodne mirise uništava sprej

  173. Krivo utočeno gorivo – puno nepotrebnih problema

  174. Izvlačenje krivog goriva nije posao za fuš majstore

  175. Ugradili mu plin, a uzeli sjedalicu

  176. Koje zimske gume kupiti?

  177. VW passat osjetljiv na čistoću brizgaljki

  178. U Srbiji yugo i stojadin „prva liga“

  179. BMW-ov hibridni gradski autić

  180. Japance ne brinu staklenički plinovi

  181. Francuska prijeti „golf klasi“

  182. Hura, vraća se Talbot

  183. Mušičave pumpe visokog pritiska

  184. Potraga za skrivenim prekidačem među rukavicama

  185. Promjena antifriza – po uputama

  186. Studeni – mjesec učenja vožnje

  187. Utječe li odijevanje na rezultat vozačkog ispita?

  188. Komisija ne voli pričalice

  189. Renault megane – (ne)obični kvarovi (2)

  190. Ne smrzavajte se zimi u automobilu

  191. Tri pravila za lako zimsko pokretanje dizelaša

  192. Zimska kontrola svih tekućina

  193. Umijeće ulaska u vlastiti auto

  194. Vozačke muke zbog leda

  195. Za dvije godine auto na zrak

  196. Zimi puni spremnik goriva

  197. Opteretite zadnji pogon zimi

  198. Gdje ne parkirati automobil zimi

  199. Štete su naplative i od neosiguranih vozila

  200. Dim, a požar nije

  201. Dobrodošao snijeg, ali ne na automobilu

  202. Automobil kao puščani metak

  203. Vjetrobranu zimska odjeća

  204. Vosak ili plastika štite karoseriju automobila

  205. Utopljavanje akumulatora nepotrebno

  206. I pored vrhunske elektronike – ne pali

  207. Nešto škripi – ode crpka za vodu

  208. Dulji zastarni rokovi

  209. Volt spašava Ameriku?

  210. Koja je vrijednost vozila nakon nesreće

  211. Izvlačenje iz visokog snijega

  212. Ljetni plin za zimske vožnje

  213. Ručne crpke za pretakanje plina pomažu vozačima

  214. Usporivači brzine opasni za auto i vozača

  215. Nastavci za auspuh – samo ukras

  216. Fordovi zimi

  217. Šteta od nepoznatog vozila

  218. I retrovizori se mogu popraviti

  219. Agresivne i opasne tekućine automobila

  220. Ford – (ne)obični kvarovi (1)

  221. Prometna nesreća se ne rješava „potiho“

  222. Ford – (ne)obični kvarovi (2)

  223. Ford – (ne)obični kvarovi (3)

  224. Ford – (ne)obični kvarovi (4)

  225. Dugi predmeti u „prizemlje“ automobila

  226. Promjena ulja samo u servisu

  227. Vlastito dijete „posuđuje“ automobil

  228. Zaštita automobila od krađe

  229. Kako učvrstiti dječju sjedalicu

  230. Ne slijedi me, može biti opasno

  231. I „divlja“ limarija uhvatila korak s mjerama

  232. Pazite, diskovi kočnica traju mnogo kraće

  233. Rabljene autogume mogu se korisno upotrijebiti

  234. Amortizeri zadnjih vratiju

  235. Prostirke za sjedala iz prirodnih materijala

  236. Do kapljica vode - fenom

  237. I bez produljene vozačke – naknada

  238. Alu felga – šminka, čelična žilavija

  239. Automobili koji štite mlade i slijepe

  240. Buka vozila ipak je mjerljiva

  241. Guma pod snažnim pritiskom otkriva razlog loše vožnje

  242. Kanal ili amaterska dizalica za auto?

  243. Maglenke su (ponekad) nemoćne

  244. Teret koji nije pametno prevoziti automobilom

  245. „Špijunska lampa“ spaja auto i prikolicu

  246. Ledena kiša – velika vozačka nepogoda

  247. Kanalni se remen ne zateže ručno

  248. Antikorozivna zaštita novih automobila

  249. Čuvajte plin iz klimatskog uređaja

  250. Balansiranje kotača laserskim zrakama

  251. U čemu najviše griješe kandidati za vozače

  252. Spora vožnja ne garantira prolaznost

  253. Stalno prikupljajte informacije o prometu

  254. Uči po lijepom vremenu, polaže po snijegu

  255. Pazite na redoslijed radnji

  256. Predvidive opasnosti u vožnji

  257. Pas u automobilu traži komfor

  258. Psu postavite zaštitnu ogradu

  259. Pseći pogled kroz prozor

  260. Automobil (ne)zna plivati

  261. Snalažljiv i spretan pod vodom

  262. Zaštita poklopca motora

  263. Zabranjena vožnja nogostupom

  264. Kažnjivo presporo kao i prebrzo

  265. Kočite 40 metara prije zebre

  266. Skreni lijevo, idi pravo – za 700 kuna

  267. Registracija vozila bez gubitka dana

  268. Parkiranje kao pokazatelj kulturne razine vozača

  269. 120 sekundi za provalu u automobil

  270. Folija štiti od visoke temperature

  271. Folije sprječavaju alergiju

  272. Pretjecanje i obilaženje

  273. Plin za automobile u dva agregatna stanja

  274. Parkinzi koji racionalno koriste prostor

  275. Finish balans – za osjetljive

  276. Autogume s dušikom stabilnije

  277. Poliranje laka automobila - najopreznije

  278. Radijske frekvencije i voda pogone automobile

  279. Komande za invalide bez čekanja

  280. Na izlasku iz auta: pazi, struja!

  281. Vozači nervozni zbog elektriciteta?

  282. Psi vole čist i svježi auto

  283. Mirisi djeluju pozitivno ili negativno na vozače

  284. Oznaka države na motornom vozilu (HR naljepnica)

  285. Kreditno pismo za inozemstvo

  286. Sredstva za vuču neispravnih automobila

  287. ADAC: Elektro „mušice“krive su za 41% kvarova

  288. Ekspresno pomlađivanje automobila

  289. S oštećenom karoserijom ne preko granice

  290. Što dalje od poklopaca kanalizacije

  291. Pojedinačno pocinčavanje karoserije automobila

  292. „Spaljivanje“ lamela spojki

  293. Ne hrlite po svježe dopremljeno gorivo

  294. Udar tramvaja kao batom u glavu

  295. Opasnost počinje s tri boda

  296. S novim automobilom treba i punjač

  297. Mini ekološka spalionica

  298. U kojem položaju čuvati gume?

  299. Automobilska elektronika u vodi

  300. Pravilnik o zdravstvenim pregledima „jači“ od Zakona

  301. Osiguratelji priznali Zakon o sigurnosti prometa

  302. Uvodi se novi obrazac zelene karte

  303. Pas pojeo mjeru cestarima

  304. Auto za samoozljeđivanje

  305. Promjena ključeva 4000 kuna

  306. Kad građani preuzimaju posao policije

  307. Stižu kaznene čestitke zaboravnima

  308. Podizači stakala kvare se zbog naprezanja

  309. Kako moraju biti osvijetljene prometnice?

  310. Koji se automobili najviše kvare

  311. Možemo li učiti na primjeru Australije

  312. Motociklisti ugrožavaju automobiliste

  313. Gluhima uzaludni zvučni signali

  314. Cerade protiv tuče – po izboru

  315. Ljeti opasnost od statičkog elektriciteta

  316. Pazi, pržilica u automobilu

  317. Na raskrižju – kao vjetar ili mačka?

  318. Prijevoz opasnih tvari

  319. Garaže za automobile postaju ekonomskom kategorijom

  320. Garažu unajmiti ili graditi?

  321. Garaža za automobil u obiteljskoj kući

  322. Garažu rade majstori, a možete i vi pomoći
  323. Prenosiva limena garaža za manje površine…
  324. Garaža od drveta (tip AMK „Maksimir“)
  325. Limena garaža (tip AMK „Maksimir“)
  326. Garaža zidana (tip AMK „Maksimir“)-JEFTINIJA VARIJANTA
  327. Vlada „slučaj 40 milijuna“ prepustila MUP-u
  328. Promili dopušteni – opasnost ostaje
  329. Odjavom vozila tražite povrat novca
  330. Fiat vodi u kvarovima
  331. Priznanje za pomoć vozačima
  332. Kako provjeriti lambda sondu
  333. Kamo s kamp prikolicom preko zime?
  334. Kamp prikolicu pripremite za zimovanje
  335. Zašto maglenka propušta vodu?
  336. Katalizatori, turbo punjači i plin osjetljivi na ulje
  337. S cigaretom opasnija vožnja
  338. Ranjive i poznate marke automobila
  339. O prometu – trla baba lan
  340. Dobro jutro nevidljive sablasti
  341. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (1)
  342. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (2)
  343. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (3)
  344. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (4)
  345. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (5)
  346. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (6)
  347. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (7)
  348. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (8)
  349. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (9)
  350. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (10)
  351. Renault vodi u kvarovima
  352. Zbog naljepnica na sud (1)
  353. Zbog naljepnica samo na sud (2)
  354. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (11)
  355. U krizi zaradite na Autoklubu Maksimir (12)
  356. Zimske gume – jeftinije i svježe
  357. Automobili osjetljivi na sitnice (1)
  358. Renault po kvarovima čvrsto drži prvo mjesto
  359. Zbog kvarova od Renaulta se traži objašnjenje
  360. Kupuju samo s dobrim namjerama
  361. Automobili osjetljivi na sitnice (2)
  362. Automobili osjetljivi na sitnice (3)
  363. Automobili osjetljivi na sitnice (4)
  364. Automobili osjetljivi na sitnice (5)
  365. Automobili osjetljivi na sitnice (6)
  366. Tehnička pomoć na cestama kvalitetnija 
  367. Felge i gume-mogu li veće dimenzije?
  368. Tlak guma
  369. Ulje u motoru-funkcija kontrolne sijalice
  370. Šarenilo instrumentne ploče
  371. Ispušni sustavi su male kemijske tvornice 
  372. Lambda sonda javlja kvarove
  373. Maglenke propuštaju vodu zbog brtve
  374. Hladnjak ne trpi nazočnost ulja
  375. TDI 1,9 – Zašto buka prilikom startanja?
  376. Kvar podizača stakala Škode ovisi o godini proizvodnje
  377. Relej se ljeti također pregrijava
  378. Retrovizor se zamagljuje zbog vremena
  379. Ručica žmigavca se mijenja
  380. Crpka za ulje osigurava podmazivanje 
  381. Auto na plin – odražava se i na pogon benzinom
  382. Benzin u diesel gorivu
  383. Elektronika na vozilu
  384. Umreženost računala na vozilu 
  385. Lambda sonda II
  386. Složenost autodijagnostike
  387. E-GAS
  388. Direktno ubrizgavanje goriva kod benzinaca 
  389. Hibridna budućnost
  390. Hibridne tehnike  
  391. Kratki podsjetnik na početke električnog pogona vozila 
  392. ABS sustav
  393. ESP sustav
  394. Požari na vozilu uslijed kvara instalacije
  395. Skidanje kilometraže
  396. Goriva u Njemačkoj – nova oznaka




POMOĆ POPLAVLJENIMA IZ ČLANARINE

Od svih vozača u Hrvatskoj, koji se od 5. lipnja do kraja ove godine prvi put učlane u Automoto klub Maksimir, odvojiti će se po 20 kuna za građane sa poplavljenih područja Hrvatske. Novčana sredstva prikupljena na taj način koristiti će se za obnovu i popravak osobnih automobila građana s poplavljenih područja. Svaki automobilist koji će koristiti takav sistem učlanjivanja u AMK Maksimir evidentirati će se kao donator, a imena svih biti će objavljivana na web stranici AMK Maksimir www.amk-maksimir.hr.

Učlanjivanje se obavlja isključivo u prostorijama AMK Maksimir u Zagrebu, ulica Ružmarinka 17, osobnim dolaskom, elektronskim putem, slanjem uplate poštom ili na drugi način i to u punom iznosu, koji je za godišnju članarinu 200 kuna. Pod pojmom "prvo učlanjivanje" smatraju se svi vozači koji još nisu članovi Kluba ili su imali prekid članstva dulji od tri mjeseca. Svi novi članovi Kluba iz bilo kojeg mjesta mogu koristiti odmah sve tehničke i druge usluge koje im pruža AMK Maksimir ili HAK u cijeloj zemlji. Svaki uplatitelj moći će provjeriti u evidenciji Kluba svoj donatorski status.

Pozivaju se vozači iz Hrvatske, koji su i inače imali namjeru da se učlane u AMK Maksimir da to učine sada, kako bi svojim prilogom pomogli u osposobljavanju automobila građana kojima su prijevozana sredstva neophodno potrebna za obavljanje svakodnevnih poslova.

Sve informacije i telefonsko učlanjivanje može se obaviti na tel. 23 04 029, 23 18 442, 099/81 39 018 svakog dana od 8 do 16 sati.

 



U P I T N I K


za djelatnika autostruke, koji je spreman jedan vikend sudjelovati u stručnoj ekipi Automoto kluba Maksimir na BESPLATNOM popravku vozila poplavljenih na području Slavonije

Ime i prezime djelatnika    __________________________________________________

Adresa stanovanja _______________________________________________________

Telefon, telefaks, e-mail ___________________________________________________

Godina rođenja __________, djelatnik tvrtke ___________________________________

Broj godina radnog staža _________  Da li je slobodan u petak popodne, subotu

i nedjelju _______________________________________________________________

Da li želi krenuti na put vlastitim automobilom ili u grupi - s drugim članovima

ekipe  _________________________________________________________________

Djelatnik je osposobljen za dijagnosticiranje i popravke kvarova na

1. Osobnim automobilima (neke marke ili svima)  _______________________________

2. Traktorima (marke ili svima) __________________ i  3. Malim poljoprivrednim

strojevima (kopačicama)  - Zaokružiti  odgovor

Po struci sam:  automehaničar, autoelektričar, elektroničar, autolimar, autolakirer

Osposobljen sam za procjenitelja vrijednosti motornog vozila – nisam osposobljen

za taj posao

Imam vlastiti dijagnostički uređaj _____________  Mogu ga posuditi iz tvrtke u kojoj

radim ____________  Imam vlastiti priručni alat  ____________

U p u t e
Svi zainteresirani trebaju ispuniti ovaj upitnik i poslati ga na fax 01/23 18 442 (AMK
Maksimir) ili ga poslati na e-mail amk.maksimir@zg.t-com.hr (AMK Maksimir)
Svi prijavljeni dobivati će upute na adresi www.amk-maksimir.hr ovisno o povlačenju
vode i potrebama koje će odrediti nadležne službe na poplavljenom području
Osoba koja se prijavi za stručnu ekipu i bude izabrana, treba tri (3) dana ranije potvrditi
svoj dolazak na zborno mjesto u Zagrebu na tel. AMK Maksimir 23 04 029, 23 18 442 ili
099/81 39 018. Osobe koje bi iz zdravstvenih razloga trebale obaviti cijepljenje molimo da
to učine pravodobno u svojem mjestu.
Svaki sudionik treba ponijeti suhu hranu i piće za najmanje jedan dan.

****************

Zagrebački Automoto klub Maksimir poziva vlasnike autoservisnih radionica Zagreba i Zagrebačke županije koji su spremni besplatno ili uz pola cijene popraviti bar jedan ili više automobila građana s poplavljenih područja Slavonije, da se jave Klubu. Biti će potrebna pomoć za prijevoz oštećenih i neispravnih automobila od poplavljenih područja do Zagreba, te usluge automehaničara, autolimara, autolakirera, vulkanizera, ali i akumulatori i rezervni autokaroserijski dijelovi. Vozači čijem poplavljenom automobilu treba samo neki sitniji popravak specijalizirane radionice koje nema u Slavoniji, mogu se obratiti za informacije – pomoć najbližem autoklubu kojemu će AMK Maksimir besplatno na zahtjev poslati knjižicu "Auto servisne i druge usluge za vozače" koja sadrži popis gotovo svih specijaliziranih radionica u Zagrebu. Sve informacije o ovoj akciji i vozilima kojima treba popravak biti će objavljivani na ovoj internet stranici.

 



Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (31)

AUTOMOBIL – VRIJEDNO BLAGO


                                                                                                 Snimio: Milan Ratkajec

Godine o kojima je riječ vratile su u život stare, skoro neuporabljive automobile. Izvlače se iz šupa i sjenika i dobivaju na vrijednosti, kao staro društveno blago. Mnogi su građani u obnovu oldtimera uložili tisuće sati rada i velika novčana sredstva da bi ih osposobili za kretanje cestama, makar samo na par dana u godini. Osnivaju se klubovi starodobnih vozila, nabavljaju iz inozemstva doknadni dijelovi, za parade se oblače stare odore iz vremena mladosti posjedovanog automobila. Imati stari automobil nije više samo stvar nekog prestiža, to je više od toga. To je ljubav prema tehničkoj starini koja svakog dana dobiva na vrijednosti i koja ustvari predočava našu automobilsku prošlost. Automobili su u nas prošli toliko dobrog i lošeg da bi imali što reći o proteklim godinama: loše ceste, zapravo rupetine, loše gorivo, nestručno održavanje, par-nepar, porezi, prekomjerna opterećenja i – sve su to preživjeli. Zato ih mnogi, kad prolaze u promidžbenim kolonama promatraju s poštovanjem.  

***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (30)

POVRATAK BICIKLIMA

                                                                            Snimio: Milan Ratkajec

Početkom osamdesetih godina veliki broj vozača automobila u Hrvatskoj povodi se za onima u Europi i prihvaća činjenicu da voziti se samo u automobilu i sjediti na radnom mjestu bez trošenja energije nije dobro za zdravlje. Auto nije više toliko atraktivan, ne luduje se za novim modelima i linijama, on služi za obavljanje poslovnih i drugih aktivnosti i time zapravo dobiva svoju društvenu valorizaciju. Cijele obitelji, od najmlađih do najstarijih sve se više okreću biciklima i koriste ih u slobodno vrijeme za razonodu i stjecanje fizičke kondicije. Zbog skupoće goriva automobili ostaju vikendima na parkiralištima, a stjecanje fizičke kondicije dobiva prednost. Razni amaterski sportovi okupljaju u velikim parkovima i šumama aktivne sudionike. Ipak, automobil je bio i ostao ogledalo ekonomske moći pojedinaca i to će ostati još puno godina.

                                                                           ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (29)

AUTO MIJENJA DRUŠTVENE ODNOSE

                                                                                 Snimio: Milan Ratkajec

U godinama brzog razvoja prometa na našim cestama, mijenjaju se i određeni društveni odnosi. Neki kafići, koji su prije nosili imena kao "Kod Franceka", "K Štefeku" i druga, sada se prilagođavaju novom, automobilskom trendu. Prema tome koji automobil vlasnik favorizira, kafići nose imena BMW, Mercedes, ali i Semafor, Zebra i dr. Rubrike u novinama i na radiju nose nazive Četiri kotača, Dva kotača, a vrijedna novinarska nagrada Zlatni semafor. Očito da u tome nadmetanju s imenima nisu imale udjela propagandne agencije proizvođača automobila, što im je moglo biti od koristi u stvaranju pozitivnog imena za svoj proizvod, već se sve događalo stihijski. Zaljubljenici u pojedine marke automobila stvarali su svoje klubove od vozača iste marke automobila i tako, možda i nesvjesno, odrađivale marketinški posao prodavačima vozila.

 

                                                                  ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (28)

PREDNOSTI MALIH AUTOMOBILA

                                                                             Snimio: Milan Ratkajec

Raznoliki vozni park u Hrvatskoj, u kojemu je bilo oko 40 posto malih automobila (Fićo, 126 P, Spaček, Yugo), omogućio je velikim gradovima s pretijesnim ulicama da nešto bezbolnije prežive najezdu automobila. Mali su se automobili uguravali i na teško dostupna slobodna mjesta, a javne garaže bile su samo u planovima. Zato su "pauci" imali dosta posla. Dizali su nepropisno parkirana vozila, za koja još nije bilo zabranjeno parkiranje na pločnicima ako su ostavili propisani prostor za kretanje pješaka. Tek godinama kasnije automobilima je bilo zabranjeno da se parkiraju u parkovima i na drugim mjestima, ako to nije izričito dopušteno prometnim znakom. Tako su automobili, kao pokretači gospodarstva i zamjena za neadekvatni javni prijevoz, postali teretom gradova.

                                                                      ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (27)

SNJEŽNI KRAKOVI – SVLADAVATELJI SNIJEGA

                                                                               Snimio: Milan Ratkajec

Visoki snijeg uvijek je bio najbolnija točka vozačima, posebno za odlaska u planine. Zbog mučnog i dugotrajnog postavljanja na kotače, lanci za snijeg nisu bili omiljeno pomagalo. Pa čak kad se postavljanje pojednostavilo, mnogi bi ih vozači radije zamijenili za bilo što drugo, samo da se ne izlažu predugom boravku na niskim temperaturama, postavljajući ih na kotače. Olakšanje su im omogućavali razni obruči koji su se jednostavno stavljali na pogonske kotače i tako omogućili izvlačenje iz snijega. Kasnije su na tržište stigle plastične navlake za kotače, a nekako u isto vrijeme iz Švicarske su uvezeni snježni krakovi. Nalik na paukove pipke, na vrhu pojačani čeličnim zakovicama, s osam krakova, mogli su svladavati i visoke snježne nanose. Postavljali su se vrlo lako i brzo, ali nisu našli masovnu uporabu zbog visoke cijene. Kad su zabranjene gume s čavlima, prava zimska guma, bez ikakvih dodataka, dobila je svoj puni značaj.

                                                                     ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (26)

EKOLOGIJA STIGLA PUNO RANIJE

                                                                     Snimio: Milan Ratkajec

Prije nego što su hrvatske prometnice postale pretijesne za sve automobile, a čistoća zraka postala ugroženom, provodile su se razne europske i druge mjere sukladne propisima o zaštiti okoliša. Proizvođačima automobila određivani su rokovi u kojima moraju početi raditi automobile čišćeg ispuha, a na stotine "izuma" malih pronalazača počelo je izbacivati na tržište razne dodatke kojima se to postizalo. Preporučivali su se dodaci gorivu u obliku tableta, tekućina, proizvodili magnetni razbijači atoma benzina, ugrađivali dodaci rasplinjačima itd. Takvi su poboljšivači dolazili iz Kanade, Amerike ili Engleske, i bar na neko vrijeme djelomično pripomagali postizanju cilja – manjem onečišćenju okoliša od strane automobila. Naše domaće mjere odnosile su se na češće servisiraje motora, podešavanje rasplinjača, gašenja motora automobila na čekanju na raskrižjima. Prva među stanicama za tehnički pregled bila je Automehanika-servisi, koja je natpisnim pločama tražila da vozači, čekajući tehnički, gase motore. 

                                                             ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (25)

ZAŠTITA RADNIKA NA CESTAMA

                                                                        Snimio: Milan Ratkajec

Prometni stručnjaci zaduženi za sigurnost na novootvorenim brzim cestama u Hrvatskoj bili su iznenađeni načinom kako su se na nove, sasvim drugačije prometnice, brzo privikavale ptice, koje su znatiželjno na njima tražile nešto za sebe. Prvih dana postale su žrtvama brzih automobila, ali uskoro su gotovo u metar mogle procijeniti kad se s opasnih površina trebaju vinuti u nebo, da ne budu pregažene. Kod radnika raznih komunalnih službi u gradovima to je išlo mnogo sporije. Gotovo nezaštićeni obavljali su razne poslove u raskrižjima, bez straha da će se nešto dogoditi. Ako su i postavili neke znakove upozorenja vozačima, to je bilo nestručno postavljeno, a premala udaljenost nije omogućavala vozačima da auto zaustave na sigurnoj udaljenosti. Zaštićivanje gradilišta, unatoč mogućim posljedicama, niti danas nije prihvaćeno kao zakonska obveza.

                                                                 ****************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (24)

SOLIDARNOST I NESPORAZUMI U KOMUNICIRANJU

                                                                             Snimio: Milan Ratkajec

Što je bilo više automobila na našim cestama, vozači su osjećali sve veću potrebu za međusobnim komuniciranjem i solidarnošću. Kako nekome u brzoj vožnji signalizirati na predstojeću opasnost ili poslati druge poruke? Razvile su se čitave teorije o brojevima "bliceva" kojima se to postiže, ali takvi signali pomoću svjetala održali su se svega nekoliko godina. Izumitelji su predlagali korištenje palica, poput policijskih, na kojima su se nalazili signali s oznakama. U Njemačkoj su u to vrijeme izrađivali male panoe sa simbolima, koji su se stavljali ispred automobila, ali niti oni nisu dugo potrajali. U Zagrebu je predstavljena "kocka života" s tehničkim i medicinskim porukama, ali joj je loša strana bilo pričvršćivanje na krov automobila. Nakon svega vozačima je ostalo sporazumijevanje rukama i svjetlima, a solidarnošću se smanjivao broj onih koji su smatrali da su sami na cesti, da im nitko ne treba i da silom mogu izboriti neko svoje pravo. 

                                                            ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (23)

PODMAZIVANJE AUTOMOBILA

                                                                    Snimio: Milan Ratkajec

U prošlost spada posao zvan podmazivanje automobila. Tim poslom bavile su se, osim autoservisa, praonice, koje su imale pribor za vanjsko podmazivanje automobila. Pod visokim pritiskom ubrizgavala se tovotna mast u kotrljajuće dijelove vozila, a za svaku marku vozila znalo se točno koliko ima točki podmazivanja. Takva mjesta bila su osjetljiva na ulazak vode i prljavštine, koja je nagrizala metal ili pak uništavala brtve. Da bi se to spriječilo, uvozila se velika količina raznih brtvi,  neke su se izrađivale i u radionicama za gumeno-tehničke proizvode, a radili su ih i neki vulkanizeri. Tako su domaći semerinzi, orinzi, manžete i drugi gumeno-tehnički proizvodi pomagali vozačima da riješe svoje ne baš male brige.

                                                                  ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (22)

TURISTI TRAŽE TEHNIČKU POMOĆ

                                                                        Snimio: Milan Ratkajec

Dolazak turista sa stranim registarskim tablicama najavio je potrebu sustavnije tehničke pomoći na cestama, a posebno na onima koje vode prema našem Jadranu. Među takvim vozilima bilo je puno onih u vlasništvu naših radnika na privremenom radu u inozemstvu, koji su vozili dobrim dijelom starije automobile. Stranci, kojima je trebala tehnička pomoć uglavnom nisu bili bogata turistička elita, već tzv. srednji sloj. Zbog njih su uz ceste otvarani autoservisi, ali s veoma oskudnom opremom. Zbog toga u Hrvatskoj počinju djelovati automehaničari-dragovoljci, ljudi koji su dobri stručnjaci, s radionicama u Zagrebu, a u kampovima u svojim automobilima imaju priručnu opremu za popravke kvarova. Takvu je aktivnost organizirao AMK Maksimir u suradnji s autokampovima. Kad je HAK dobro organizirao sustav pružanja tehničke pomoći prestala je potreba i za besplatnim dragovoljcima. Ipak, taj oblik pomoći pozdravili su turisti iz europskih zemalja, koji su boravili kod nas.

                                                                   ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (21)

VODA U BENZINU

                                                                              Snimio: Milan Ratkajec

Ono što je u europskim zemljama bilo nepojmljivo, godinama je bilo aktualno u Hrvatskoj: pojava vode u gorivu. Počelo je s dizel gorivom, u kojemu su zimi stručnjaci pronalazili vodu, koja se za niskih temperatura prva počela smrzavati. Zatim je hajka krenula i na benzin. Da bi se to dokazalo iz automobila su se vadili rasplinjači, dovodne cijevi, spremnici goriva. U nekima je pronađeno i više litara vode. Proizvođači goriva su tvrdili da oni ne proizvode takvo gorivo. Krivnja može biti samo u dolijevanju vode u gorivo kod transporta; kod utakanja u velike podzemne spremnike koji možda i sami propuštaju vodu, ali greška je mogla biti i kod vozača. Oni koji voze s polupraznim spremnikom, pomažu stvaranju para, koje se kondenziraju i čine poteškoće u vožnji. Tvornica Ivasim iz Ivanić grada proizvodila je indikator pastu kojom se dokazivala nazočnost vode u spremnicima. Iako su mnogi vozači prijetili trgovcima gorivom sudskim tužbama za velike štete koje su pretrpjeli njihovi automobili zbog vode u gorivu, nije poznato da je itko od njih dobio sudski spor.

                                                                   **************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (20)

VODA U AUTOMOBILU

                                                                       Snimio: Milan Ratkajec

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća puno automobila nije smjelo na kišu. Za čas se u unutrašnjosti stvorilo toliko vode da su je mogli izbacivati rukama. Činilo se kao da tvorničari rade automobile samo za lijepo vrijeme. Kritična mjesta kroz koja je ulazila voda obično je bilo vjetrobransko staklo, staklo petih vratiju, ali i bočna stakla. Na nekim markama automobila bilo je toliko slabih mjesta, da se nije moglo ustanoviti iz kojih prodire najviše vode, pa se to pokušavalo odgonetnuti u automatskim autopraonicama. Za vrijeme pranja vozač bi sjedio u automobilu sa svjetiljkom i označavao otkuda dolazi voda. Na cijeni su bili majstori koji su odmah znali otkriti problematična mjesta, a zatim ih i sanirati. Često puta nije pomoglo niti naknadno lijepljenje brtvenih guma oko stakala, sve dok se nije promijenio sistem učvršćivanja stakala na automobile.

                                                              ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (19)

KOROZIJA KAO NEPRIJATELJ BR. 1

                                                                                 Snimio: Milan Ratkajec 

Nesavršeni sistem zaštite karoserijskih limova u proizvodnji karoserije automobila rađao je opasnog neprijatelja metalnih dijelova – koroziju. Godinu dana po izlasku iz tvornice pojavljivali su se tragovi hrđe na krovovima, vratima, pragovima, blatobranima, s unutrašnje ili vanjske strane automobila. Nekim hrđavim automobilima više nije bila od koristi niti naknadna antikorozivna zaštita. Spas se potražio u presvlačenju cijelog automobila plastičnim materijalima. Uništeni pragovi, podovi i drugi dijelovi karoserije pojačavali su se staklenom vunom. Poliesterske smole za te poslove mogle su se kupiti u kompletu, što su mnogi vozači koristili u radionicama "sam svoj majstor". Svako javno prikazivanje rada na zaštiti limova bilo je uvijek dobro posjećeno.

                                                             ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (18)

STVARALAŠTVO PO SISTEMU SAM SVOJ MAJSTOR

                                                                        Snimio: Milan Ratkajec

Kada su u naše susjedstvo - u Madžarsku dolazili turisti iz bivše Istočne Njemačke, za svojim su Wartburzima i Trabantima vukli i smiješne kamp prikolice, izrađene uglavnom iz obojenih šperploča. Ne zna se koliko je to moglo imati utjecaja na naše samograditelje. Masovno su se radile nadograđena teretna ali i putnička vozila. Jedan inženjer iz tadašnjeg Brodarskog instituta napravio je vozilo za kampiranje nadograđivanjem stambenog prostora na slabašni Wartburg. U Sloveniji su se nadogradnje radile na šasijama kamiona. U kućnoj radinosti, po sistemu sam svoj majstor, stvarale su se kamp prikolice različitih veličina i oblika, a Hrvatska je bila prva republika u kojoj su o tome uskoro donijeti tehnički standardi, kojih su se samograditelji morali pridržavati.

                                                           ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (17)

AUTOMOBILI IZ NAŠIH RADIONICA


                                                                           Snimio: Milan Ratkajec

Nemoguće je danas nabrojiti sve radionice koje su otvorene zbog automobila i za automobil. Hrvatski autolimari sedamdesetih su godina imali neiscrpnu maštu i bezbroj ideja kako riješiti nedostatke pomagala potrebnih za popravak automobila. Najprije s primitivnim, a kasnije i sa sofisticiranim strojevima proizvodili su gotovo sve potrebno na izradu nove karoserije. Neki su se specijalizirali samo za serijsku izradu pragova, rubova, blatobrana, razne druge dijelove, a drugi za podove. Iz jedne takve radionice u Lučkom na cestu su izlazili automobili kakve nije u originalu proizvodila niti jedna tvornica. Zahvaljujući dosjetljivim autolakirerima i njihovim atraktivnim kombinacijama boja, na našim cestama je nestalo jednoličnosti, koja je bila svojstvena proizvođačima automobila.

                                                                ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (16)

JEFTINIJE JE POPRAVLJATI...

                                                                            Snimio: Milan Ratkajec

Vlasnici automobila sedamdesetih godina susreću se s pojavom na koju kod kupnje automobila nisu računali: na preskupe rezervne dijelove u trgovinama. Zbog neiskustva u vožnji i nepravodobnog kočenja pri prelasku u niži stupanj prijenosa, enormno su se trošile disk pločice, kočione obloge, a odlaze i spojke i drugi potrošni dijelovi. Zbog toga se diljem Hrvatske otvaraju male radionice u kojima se skoro u pola cijene sve može popraviti. To se postiže lijepljenjem, zakivanjem ili izradom sasvim novih dijelova. Samo u Zagrebu ima desetak takvih radionica, od kojih mnoge rade po sistemu "ako si dobio ulogu, šapatom je prenesi dalje". Čak i veliki autoservisi nemaju sve dijelove potrebne za popravak vozila, pa se neki opskrbljuju time iz Italije i drugih zemalja.

                                                            ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (15)

KAKO PODIĆI AUTO?


                                                                                    Snimio: Milan Ratkajec

Svi proizvođači automobila očito nisu računali na mogućnost da će se u njih smjestiti pet odraslih osoba prosječne težine, da će se veliki prtljažnik napuniti teškim kovčezima i da će se na krovu automobila smjestiti toliko robe da se dovodi u pitanje stabilnost automobila, posebno u zavojima i za nevremena. Kad se automobil opteretio i kamp prikolicom ukupne težine 700 kilograma, pokazalo se da to ne mogu podnijeti niti najkvalitetniji amortizeri i donji ovjes. Naša  prilagodljiva zanatska djelatnost brzo je pronašla rješenje kako to riješiti. Vozač koji je znao da će njegov auto biti izložen prevelikim opterećenjima, u nekoliko mjesta u Hrvatskoj mogao je naručiti podizanje automobila uz pomoć posebnih pločica, a mnogi su dodatnim rastezanjima amortizera ili kovanjem lisnatih opruga pokušavali riješiti svoj transportni problem. Iako su to u većini slučajeva bila kratkotrajna rješenja, koja nisu bila predviđena konstrukcijskim osobnostima vozila, vlasnici su bili zadovoljni i time.

                                                               ***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (14)

OD ŠATORA DO ČVRSTOG DOMA

                                                                                  Snimio: Milan Ratkajec

Prve, male prikolice, iz kojih se izvlačenjem dobivao šator, stigle su u Zagreb iz Makedonije. Po cijeni su bile vrlo prihvatljive za ljude željne putovanja i kampiranja. Kasnije su ih zamijenile prave, čvrste, prikolice izrađene u tvornici Treska (Makedonija). Po kazivanju njihovih prvih vlasnika, prikolice nisu bile otporne na vodu, posebno za jakog pljuska prokišnjavali su prozori i vrata. Zbog toga se prešani materijal zidova počeo napuhavati, a vlaga je uništavala unutrašnjost. Slovenski IMV radio je kvalitetnije, ali puno skuplje kamp prikolice, stalno ih je usavršavao i prilagođavao potrebama i mogućnostima hrvatskih kupaca. Mana im je bila što u cijeloj Hrvatskoj nisu za njih postojali servisi. Za svaki najmanji popravak trebalo ih je tegliti u susjednu Sloveniju. Tek puno godina kasnije rezervni dijelovi mogli su se kupiti i u Hrvatskoj.

***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (13)

AUTO KAO POTREBA


                                                                                       Snimio: Milan Ratkajec

Prvi automobil mnogim je obiteljima služio samo kao prijevozno sredstvo, kojim se moglo brzo stići do obale neke rijeke, na ribičiju ili otići na godišnji odmor ili posao. Kada su se masovno gradile vikendice, tzv. kuće za odmor ili obiteljske kuće u vlastitoj režiji, auto postaje i za to veliki pomagač. Teret se najprije prevozio u prtljažniku, na krovu ili na sjedalima, a kad se takvim opterećenjima automobil nemilosrdno uništavao, na red su došle lagane prikolice, obično nosivosti do 400 kilograma.

Prve prikolice koristile su osovine i lisnate opruge rashodovanih vozila, a kad su doneseni propisi o njihovoj gradnji, tvorničari su u njihovoj izradi našli računicu. Prikolice izrađene u Bjelovaru, Krškom ili nekoj drugoj zemlji zadovoljavaju sve prohtjeve kupaca. Zbog dvostrukih ili trostrukih sigurnih veza u spajanju s automobilom, nisu više opasnost na cestama, a zbog čvrstoće materijala mogu prevesti sve u dopuštenim granicama opterećenja.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (12)

ŽENE "OTIMAJU" UPRAVLJAČE VOZAČIMA

Žene
                                                                                              Snimio: Milan Ratkajec

Žene, koje su u mnogo manjem broju od muškaraca imale priliku da sjedaju za upravljač automobila, u jeku motorizacije kao da su se probudile iz sna. Nisu zadovoljne činjenicom da se njihov spol veže samo uz poznata vozačka imena kao što su Hanja Bošković, Mira Nikolić ili Anka Špiljak, vrhunske natjecateljice, već i one odlučno preuzimaju svoj dio slave. Sudjeluju na brojnim društvenim relijima i drugim natjecanjima i osvajaju prva mjesta. Osnivaju klub Udružene vozačice i održavaju sportske priredbe na razini grada, države, a pojavljuju se i na međunarodnim natjecanjima.
Žene postaju instruktorice u autoškolama, vozačice taksija, kontrolorke na stanicama tehničkog pregleda vozila, osnivaju automehaničarske radionice, postaju komercijalisti u prodaji automobila, specijalizirane novinarke za promet i urednice automobilskih rubrika u novinama, te urednice takvih emisija na televiziji. Za žene su sedamdesete godine bile očito poticaj, koji su iskoristile na najbolji način.

***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (11)

AUTO PRIVLAČNIJI OD DVORCA

Auto privlačniji od dvorca
                                                                                        Snimio: Milan Ratkajec

Kad je jedan mladi poduzetnik uložio veliki kapital u obnovu atraktivnog zagorskog dvorca, povijesnog i drugog značaja, iskustvo mu je govorilo da samo to nije dovoljno. Više od lijepo uređenog zdanja, auto ispred njega plijenio je pažnju turista i privlačio posjetitelje, posebno naše domaće. Auto je bio magnet kojemu se nije moglo odoljeti, pa su se tako pomiješale i određene društvene vrijednosti i kriteriji. Da nije bilo tako, na našim cestama ne bi danas bilo toliko puno automobila.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (10)

VJEŽBANJE SUDARA

                                                                                                       Snimio: Milan Ratkajec

Vozači na putovanju automobilom u druge zemlje suočavaju se s policijom koja zaustavlja domicilne vozače i kažnjava ih zbog nevezanja pojasevima. Naše ne zaustavlja, jer po tadašnjoj praksi uvažava se propis zemalja iz kojih dolaze, a u nas takve obveze još nisu postojale. Kad je i kod nas vezivanje sigurnosnim pojasom postalo obvezom, mnogi su se našli na mukama. U starim automobilima nije bilo pojaseva, a u novijima nisu odgovarali uvjetima. Iz Slovenije se na brzinu uvoze pojasevi, neki se obrtnici osposobljavaju za njihovu propisanu ugradnju, ali ostaje problem kako zamijeniti istegnuti pojas vozača, koji je sudjelovao u prometnoj nezgodi.
Dugotrajno je bilo navikavanje vozača i suvozača da se vežu pojasevima. U zornom prikazu što će im se dogoditi ako se ne vežu, a desi im se prometna nezgoda, pomaže "kosa rampa" iz Austrije, koja se postavlja na Trgu bana Jelačića. Neiskusni se vozači, vezani pojasem, spuštaju niz kosinu i kod malih brzina udaraju u graničnik. Utisak: "I kod te male brzine imate utisak da će vam pri udarcu mozak ispasti!", kažu vozači. Bila je to prava škola za okorjele protivnike vezivanja.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (9)

AUTO U VODI

                                                                       Snimio: Milan Ratkajec

Vozači s nedovoljno iskustva ostavljali su u "leru" nezakočene automobile na strminama jezera, rijeka i mora i doživjeli prizor laganog klizanja svojeg vozila u vodu. Nešto dramatičnije iskustvo stekli su oni koji su izlijetali s cesta i pravo – u vodu. Kako se ponašati u takvim prilikama, koliko će automobil ostati na površini vode, kojim će svojim dijelom zaroniti, kada se mogu otvoriti vrata i prozori za izlazak putnika? - sve su to pitanja puna nepoznanica. Prvo takvo ispitivanje ponašanja automobila bačenoga u duboku vodu obavljeno je u Zagrebu na jezeru Bundek, a putnike su predstavljali ronioci Kluba za podvodne aktivnosti Sava. Pokazalo se da automobil sa zatvorenim vratima i prozorima pluta na površini dovoljno dugo da se putnici mogu brzo izvući iz njega. Kad potone putnici gube orijentaciju, posebno nakon sudara, pa će teško pronaći mogućnosti za izlazak. Loša iskustva upućuju na jasnu poruku: kad ostavljate automobil u blizini vodene površine, zakočite ga i ubacite u brzinu. Dva puta provjerite jeste li to učinili!


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (8)

VOŽNJA NA SLIJEPO

 
                                                                                 Snimio: Milan Ratkajec

Sedamdesete godine prošlog stoljeća bile su razdoblje upoznavanja automobila, ali i mogućnosti i koncentracije vozača. Znatiželja je rađala ideje, koje su potvrđivale ili obarale određene teorije. Koliko može biti uspješan vozač čiji je automobil doslovno umotan u neprozirnu ceradu, iz kojega ne vidi baš ništa? Test su osmislili u autoklubu u Ivanić Gradu. Vozač je morao proći određenu stazu, svladati određene prepreke, a da ne vidi što se vani događa. Navodio ga je uz pomoć vanjske radio stanice "peljar", koji je bio u kontaktu s vozačem.

Mjesto na kojemu se odvijala ovakva manifestacija bilo je uvijek puno gledatelja, a onih koji su se htjeli dokazivati i potvrđivati svoje uvjerenje u besprijekornu orijentaciju, uvijek je bilo i previše.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (7)

AUTO KAO ATRAKCIJA

 
                                                                             Snimio: Milan Ratkajec

U godinama kada je na petnaest stanovnika bio samo po jedan automobil, to je prijevozno sredstvo doživljavano kao atrakcija, kao rijetkost o kojoj se pjevaju pjesme, pričaju nevjerojatne priče i dodaju činjenice koje upravo neku marku automobila čine najboljom. Tako se za jadnog Fiću proturala priča kako je to auto gotovo svemoguć: penje se tamo gdje teško stiže i koza, a zimi se zabija u visoke nanose snijega i izlazi kao pobjednik. Ami 8 je po tome bio automobil koji se veći dio puta kreće skoro bez goriva. Kad jednom, navodno, dostigne svoju putnu brzinu održava je stalnom i više mu ne treba dodavati gas. Spaček je po tome bio auto koji je imao tako dobar ovjes da ga nije moglo prevrnuti više ljudi, a njegovi su kotači mogli upasti u rupetine na cesti, a vozači u kabini to niti ne osjete. Zato je Spaček često predvodio razne šaljive i natjecateljske kolone, ali i pored svih svojih prednosti nije zabilježeno da je bio na čelu neke svadbene. To je mjesto bilo i ostalo rezervirano za Mercedes.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (6)

GO-KART – VIŠE OD NADOMJESTKA

                                                                                 Snimio: Milan Ratkajec

Automobilska groznica nije bila povezana samo s Fićom. Traži se sve što se može kretati i to što brže, samo da je na četiri kotača. U modi je go-kart. On je najsličniji automobilu, postiže primjerene brzine, pogodan je za djecu, ali i za odrasle. U njegov pretijesni prostor ulaze mladići, odvijaju se natjecanja na uređenim stazama, osvajaju lovorovi vijenci, pehari, vrijedne nagrade. U desecima malih automehaničarskih radionica sklapaju se ta vozila iz dijelova uvezenih iz susjednih zemalja. Autoklub u Križevcima proizvodi go-karte i njima opskrbljuje sve koji su zainteresirani iskušati svoje vještine.

Kasnijih se godina pokazalo da go-karti nisu bili samo kratkotrajna zamjena ili nadomjestak za neko drugo, "pravo" vozilo. Oni su postali i ostali nešto bez čega mnogi ne mogu. Ostali su pojmom za stotine mladih natjecatelja, koji u njih sjedaju i danas s puno žara i ponosa.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (5)

FIĆO KAŽNJAVA NEUREDNE PLATIŠE

                                                                        Snimio: Milan Ratkajec  

Mukotrpno je bilo doći i do najjeftinijeg automobila – tada popularne Zastave 750. Banke nisu u tu svrhu odobravale kredite, pa su se građani služili potrošačkim kreditima, koje su odobravala trgovačka poduzeća. Da bi se kupio taj auto obitelj je trebala uzeti dva kredita, svaki po 6800 novih dinara, s vlastitim učešćem od 20 posto, što je bilo 1.361,95 novih dinara. Redovna kamata je iznosila 8 posto, a rok otplate 30 mjeseci.
Kupci automobila nisu niti u ono vrijeme bili potpuno redovni s ratama otplate, pa im je zato, za svaki slučaj, u ugovoru bila i stavka: "Obračunati redovni i kazneni kamati predstavljaju povećanje prvotnog dugovanja, na koje se obračunavaju redovni i kazneni kamati kroz naredno obračunsko razdoblje (kamate na kamate) – 7.500 novih dinara". Dakle, dugovanje se povećava za 700 novih dinara, pa tko nije redovni platiša – unaprijed zna što ga čeka.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (4)

POPRAVI SAM SVOJ AUTO


Snimio: Milan Ratkajec               

Kandidati za vozača automobila, koji su polazili nastavu u nekoj od 100-120 autoškola u Hrvatskoj, sedamdesetih su godina imali priliku upoznati funkcioniranje svih dijelova automobila, pa tako i motora. U nekim su školama za to poslužili motori izvađeni iz automobila, a u nekima su za nastavu korišteni tzv. presjeci automobila u kojima je prikazana povezanost svih dijelova. Iako su takva predavanja bila u funkciji obrade nastavne jedinice "vozila u funkciji sigurnosti" mnogi su kandidati stekli toliko znanja da su i sami mogli otklanjati jednostavnije kvarove na svojem automobilu. Konstrukcija automobila tih je godina bila puno jednostavnija, ali zbog manjeg broja i raširenosti automehaničarskih radionica i službi tehničke pomoći na cestama, vozači su više bili upućeni na vlastita tehnička znanja.


***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (3)

VJEŠTI BICIKLISTI – DOBRI AUTOMOBILISTI

Vješti biciklisti dobri automobilisti
Snimio: Milan Ratkajec               

Žudnja za upravljanjem automobilom pretpostavljala je i stjecanje određenih vještina i usađivanje određenih prometnih pravila u mlade, a kao snažno edukativno sredstvo za postizanje toga cilja poslužili su bicikli. Djeca su u gotovo svim školama u Hrvatskoj prolazila temeljite poduke, na općinskim i gradskim natjecanjima, a završnica je bila natjecanje u znanju i vještinama na državnom natjecanju. Tisuće školaraca postali su pravi virtuozi na biciklima, detaljno su poznavali prometne propise, a to je bio i pravi pokazatelj njihove spremnosti za pohađanje i uspješni završetak nastave u autoškolama. Kroz taj sistematski rad mladi su postajali puno bolji vozači i upravljanje automobilom prihvaćali su kao dio odgovornog prometnog ponašanja. Takve aktivnosti financirale su se iz sredstava prometne preventive osiguravateljskih društava, autoklubova, radnih organizacija, ali i samih roditelja.
Cjeloviti rad sa školskom djecom sedamdesetih godina sigurno je imao i pozitivne rezultate u odvijanju prometa kasnijih godina.

 

***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (2)

ZAŠTITIMO PRVOŠKOLCE

Zaštitimo prvoškolce
Snimio: Milan Ratkajec               

Sedamdesetih godina prošlog stoljeća veliki je broj prometnih nesreća na cestama u kojima stradavaju i djeca. Zbog neiskusnih vozača, loših cesta ili tehničkih nedostataka vozila, pod kotačima automobila završavaju cijeli razredi učenika, ponajprije oni najmlađi. Pokreće se akcija za zaštitu učenika prvih razreda, u kojoj se na istom poslu udružuju stručne organizacije, privreda, osiguravajuća društva i drugi. Djeca prvog razreda obilježavaju se žutim maramama, koje nose na putu do škole.
Kada dječaci počnu postavljati pitanja zašto nose marame kao i djevojčice i "iskazuju bunt", počinju se izrađivati reflektirajuće pločice, pojasevi, a proizvođači školskih torbi i obuće u tome vide i svoj izazov. Na predmete za školsku djecu stavljaju se reflektirajući materijali, a djeca dobivaju i reflektirajuće haljetke. Mali prvašići na cestama su puno vidljiviji, vozači postaju pažljiviji prema djeci.

 

***************

Auto kao potreba, atrakcija i pokretač gospodarstva (1)

TATA, HOĆU AUTO

Tata hoću auto
Snimio: Milan Ratkajec               

U deset godina – od 1972. godine, kad je u Hrvatskoj bilo 256.546 osobnih automobila, do 1982., kad ih je evidentirano 679.162, broj tog najtraženijeg prijevoznog sredstva povećao se za više od 150 posto. Niti jedne godine nije bilo nazadovanja, već samo povećanje broja vozila. U tim godinama automobil je bio pojam, nešto bez čega se ne može, nešto što predstavlja atrakciju i društveni prestiž, ali i nešto što je snažno potaklo malo i srednje gospodarstvo. Otvoreno je na stotine novih autoservisnih radionica i drugih uslužnih djelatnosti, koje danas više ne postoje. U Hrvatskoj se tada proizvode dijelovi za automobile, grade se tvornice čiji proizvodi nalaze kupce i u inozemstvu. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća u navedenom se razdoblju povećao za dva puta broj članova automoto organizacije, a za polaganje ispita za vozače u autoškolama čeka se u redovima. Ukratko, bile su to zlatne godine za automobile i automobilizam u Hrvatskoj.
Roditeljima, od kojih mnogi po prvi puta u životu sjedaju za upravljač automobila, pridružuju se i djeca. I ona žele svoj automobil, ma kakav on bio. Zadovoljni su romobilom, biciklom ili automobilčićem na nožni pogon. Svoje znanje, želje i spretnost pokazuju na brojnim dječjim natjecanjima, a najpoznatije je ono u Zagrebu, u utrkama oko Hrvatskog narodnog kazališta. Od "malih nogu"  širi se tehnička i prometna kultura, kao dio nastojanja za smanjenje prometnih nesreća na cestama.

 

***************

Četvrtak, 09.01.2014.

ODLUKA O UPORABI ZIMSKE OPREME

MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
Na temelju članka 193. stavka 3. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (»Narodne novine« broj 67/08; 48/10; 74/11 i 80/13), ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, donosi
                                                ODLUKU
           O OBVEZNOJ UPORABI ZIMSKE OPREME NA ZIMSKIM
          DIONICAMA JAVNIH CESTA U REPUBLICI HRVATSKOJ

                                                Članak 1.
Ovom Odlukom određuje se obvezna uporaba zimske opreme na zimskim dionicama javnih cesta u Republici Hrvatskoj i to u razdoblju od 15. 11. tekuće godine do 15. 4. iduće godine.
                                                Članak 2.
Zimske dionice su:
AUTOCESTE
Broj
ceste    Opis ceste                                                                                            Duljina (km)
A1    Zagreb (čvorište Lučko, A3) – Karlovac – Bosiljevo – čvorište Maslenica      242,4
A2    GP Macelj (granica Rep. Slovenije) –Trakošćan – Krapina – Zagreb
        (čvorište Jankomir, A3)                                                                                        61,0
A3    GP Bregana (granica Rep. Slovenije) – Zagreb – Sl. Brod – GP Bajakovo
        (granica Rep. Srbije)                                                                                         306,0
A4    GP Goričan (granica Rep. Mađarske) – Varaždin – Zagreb (čvorište
         Ivanja Reka, A3)                                                                                                 97,0
A5    Čvorište Osijek – Đakovo – čvorište Sredanci (A3)                                             51,8
A6    Čvorište Bosiljevo 2 (A1) – Delnice – Rijeka (čvorište Orehovica, A7)                81,0
Ukupno kilometara autocesta:                                                                                   839,2
DRŽAVNE I ŽUPANIJSKE CESTE
Broj ceste    Opis ceste    Duljina (km)
1    G. P. Macelj (gr. R. Slovenije) – Krapina – Zagreb – Karlovac – Gračac – Knin   338,7
2    G. P. Dubrava Križovljanska (gr. R. Slovenije) – Varaždin (D528)                         33,5
2    Osijek (D34)– Vukovar – G. P. Ilok (gr. R. Srbije)                                                   85,7
3    Karlovac – Rijeka (D8)                                                                                         130,9
5    G. P. Terezino Polje (gr. R. Mađarske) – Virovitica – Veliki Zdenci – Daruvar
       – Okučani – G. P. Stara Gradiška (gr. BiH)                                                         123,1
6    G. P. Jurovski Brod (gr. R. Slovenije) – Ribnik – Karlovac (D1)                             32,1
6    G. P. Dvor (gr. BiH) – Dvor (D47)                                                                            2,4
7    G. P. Duboševica (gr. R. Mađarske) – Beli Manastir – Osijek (D2)                        43,0
7    Čvorište Velika Kopanica (A3) – G. P. Slavonski Šamac (gr. BiH)                          13,2
23    Josipdol (D42) – Senj (D8)                                                                                  68,5
25    Lički Osik (D50) – Gospić (D50)                                                                            7,5
27    Gračac (D50) – D. Karin (D502)                                                                          40,5
30    Čvorište Buzin (A3) – Velika Gorica – Žažina (D36)                                             38,8
30    Petrinja (D37) – Hrvatska Kostajnica (D47)                                                         34,2
34    Donji Miholjac (D53) – Valpovo – čvorište Osijek (A5)                                         41,2
36    Žažina (D30) – Sisak – čvorište Popovača (A3)                                                  33,9
37    Sisak (D36) – Petrinja (D30)                                                                               13,0
42    Čvorište Ogulin (A1) – Josipdol (D23)                                                                   5,5
45    Veliki Zdenci (D5) – Garešnica – čvorište Kutina (A3)                                         43,6
46    G. P. Tovarnik (gr. R. Srbije) – Vinkovci (D55)                                                     32,7
47    G. P. Jasenovac (gr. BiH) – čvorište Novska (A3)                                                  8,5
47    Hrvatska Kostajnica (D30) – Dvor (D6)                                                                24,5
50    Žuta Lokva (D23) – Otočac – Gospić – Gračac (D27)                                       104,2
53    G. P. Donji Miholjac (gr. R. Mađarske) – Našice – G. P. Slavonski Brod
        (gr. BiH)                                                                                                              91,6
53    D525 – Sl. Brod (granica BiH)                                                                                3,2
54    Maslenica (D8) – Zaton Obrovački (D27)                                                             13,5
55    Čvorište Županja (A3) – G. P. Županja (gr. BiH)                                                     8,1
204    G. P. Pribanjci (gr. R. Slovenije) – Bosanci (D3) – čvorište Bosiljevo 1 (A1)         6,3
212    D7 – Kneževi Vinogradi – G. P. Batina (gr. R. Srbije)                                          22,1
213    D2 – G. P. Erdut (gr. R. Srbije)                                                                           26,7
214    Županja (D55) – Gunja – gr. BiH                                                                         28,8
217    Ličko Petrovo Selo (D1) – G. P. Ličko Petrovo Selo (gr. BiH)                                3,0
519    Dalj (D213) – Borovo (D2)                                                                                  16,2
525    Čvorište Sl. Brod zapad (A3) – D53                                                                     2,2
528    Varaždin (D2) – čvorište Varaždin (A4)                                                                2,4
Ukupno kilometara državnih cesta:                                                                          1523,3
TRANZITNI PROMET IZ HRVATSKIH LUKA
LUKA VUKOVAR
2    Riječno pristanište Vukovar – Borovo (D55)                                                           2,7
55    Borovo (D2) – Vinkovci – čvorište Županja (A3)                                                 41,5
LUKA OSIJEK
417    Riječno pristanište Osijek – čvorište Osijek – istok (D2)                                     2,3
LUKA I RAFINERIJA SISAK
36    Sisak (D36) – čvorište Popovača (A3)                                                                21,6
Ukupno kilometara državnih cesta:                                                                             68,1
                                                             Članak 3.
Obvezna uporaba zimske opreme odnosi se na sve vrste motornih vozila bez obzira na vremenske uvjete i stanje kolnika, izuzev vozila oružanih snaga Republike Hrvatske.
                                                             Članak 4.
Pod zimskom opremom motornih vozila čija najveća dopuštena masa nije veća od 3,50 tona, sukladno posebnom propisu, podrazumijevaju se zimske gume (M+S) na svim kotačima ili ljetne gume s najmanjom dubinom profila od 4 mm i s lancima za snijeg pripravnim za postavljanje na pogonske kotače.
Pod zimskom opremom autobusa podrazumijevaju se lanci na pogonskim kotačima ili zimske gume (M+S) postavljene na pogonske kotače, a autobusi i teretna vozila koja zbog tehničkih razloga ne mogu postaviti lance na pogonske kotače moraju imati zimske gume (M+S) na pogonskim kotačima.
                                                             Članak 5.
Upravitelji javnih cesta obvezni su za javne ceste iz članka 2. ove Odluke kojim upravljaju, putem medija obavijestiti javnost o obveznoj uporabi zimske opreme.
                                                             Članak 6.
Karta zimskih dionica javnih cesta u Republici Hrvatskoj na kojima je obvezna uporaba zimske opreme u razdoblju od 15. 11. tekuće godine do 15. 4. iduće godine, nalazi se u Prilogu 1. koji čini sastavni dio ove Odluke.
                                                            Članak 7.
Nadzor nad odvijanjem prometa motornih vozila po ovoj Odluci provodit će Ministarstvo unutarnjih poslova u skladu s propisima iz svog djelokruga.
                                                            Članak 8.
Ova Odluka stupa na snagu i primjenjuje se danom objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 011-01/13-02/86
Urbroj: 530-08-1-13-3
Zagreb, 14. studenoga 2013.
                                                                                        Ministar
                                                                                      dr. sc. Siniša Hajdaš Dončić, v. r.



Ponedjeljak, 23.12.2013.

AUTOMOBILI – POMOĆ NA CESTAMA I U KUĆI


Ako vam zatreba bilo kakva tehnička pomoć za automobil, koji se nalazi u kućnoj garaži, javnoj garaži, na cestama užeg ili šireg područja Zagreba, izvolite se obratiti Automoto klubu Maksimir.

- Izvlačenje automobila iz strmih garaža       099/63 49 168

- Prijevoz oštećenih ili nepokretnih vozila     098/28 89 80

- Pomoć u pokretanju automobila (paljenju) 098/22 34 11

- Promjena guma, lanaca, krovnih nosača   098/30 80 82

- Traženje skrivenih kvarova na motoru        

   ili elektroinstalaciji                                       098/22 34 11

- Besplatna kontrola antifriza                         23 18 442

- Otvaranje zaključanih automobila               098/38 28 86

- Pomoć kod krivo utočenog goriva               098/30 80 82

- Jeftinija zamjena ljetnjih guma zimskima    23 04 029

- Prilaz autombilima na nepristupačnim

  terenima (uporaba traktora)                         23 18 442


UZ VAŠ SMO AUTOMOBIL I DANJU I NOĆU!



Petak, 13.12.2013.

ZAGREBAČKI AUTOKLUBOVI HOĆE SVOJU ZAJEDNICU

Desetljećima nije zagrebačka gradska uprava pokazivala neko posebno zanimanje za automoto društva i sistem oragniziranja u Hrvatskom autoklubu. Sada, nakon što od strane upravnih organa Grada nije prihvaćen prijedlog izmjena Statuta HAK-a, a također nisu prihvaćeni niti brojni prijedlozi autoklubova za njegovo poboljšanje, u čitav se problem "umiješao" i Gradski ured za promet. Na sastanku u Gradskom poglavarstvu 12. prosinca 2013., kojem je nazočilo desetak autoklubova iz Zagreba i Zagrebačke županije iskazana je želja da se klubovi organiziraju na nižoj razini – u Zajednicu autoklubova Zagreba i Zagrebačke županije. U tom obliku organizacije autoklubovi vide šansu da se ponovo uspostavi veza između HAK-a i lokalnih autoklubova, koja je skoro prekinuta, da se u sistem odlučivanja uključe i najveći autoklubovi iz Zagreba koji su sistemom "trgovanja" izgubili to pravo, te da se HAK obveže da dosljedno obavlja svoju društvenu ulogu, koju ustvari ima kao predstavnik vozača.

Makar su predstavnici autoklubova imali dosta primjedbi na sistem rada HAK-a, svojom odlukom o drugačijem organiziranju, istakli su, ne namjeravaju slabiti, već jačati HAK. Da toj organizaciji treba drugačiji sistem odlučivanja i sistem vrednovanja autoklubova, pokazuje i podatak da je od Domovinskog rata do danas HAK ostao bez 30 posto autoklubova, da su čak i neki veći Klubovi u teškoj financijskoj situaciji, a da članstvo, bez obzira na povećani broj automobila, nije brojčano znatno poraslo. Istodobno, na vrata HAK-a ozbiljno je ušla konkurencija, čije postojanje dugovječni članovi upravnih tijela HAK-a uporno negiraju. Novo organiziranje autoklubova trebalo bi pripomoći da ova vozačima neophodno potrebna organizacija, više bude nazočna i u njihovim problemima i dade svoj doprinos rješavanju.

Da s promjenama u HAK-u ipak neće ići sve tako lako, pokazalo se i ovaj put. Sastanku nisu nazočili predstavnici tri zagrebačka autokluba, koji su inače uvijek revni kad se u HAK-u raspravlja o raspodjeli posla i materijalnim koristima, a oni se redovno izbore za svoj dio "kolača".



Ponedjeljak, 09.12.2013.

DRŽAVA POSLUŠALA GLAS JAVNOSTI!

Kada su nadležni državni organi ove godine donijeli odluku da će se vozačima koji naprave prometni prekršaj omogućiti da kaznu plate umanjenu za pola iznosa, ako to učine odmah, na licu mjesta, Automoto klub Maksimir proveo je sveobuhvatne konzultacije s raznim stručnjacima. Učinio je to iz razloga što je bilo razvidno da će takva odluka mnogima otežati korištenje tog popusta, jer neće imati tog trenutka kod sebe potrebni iznos gotovine. Uzeta je u obzir i činjenica da bi poticanje vozača da kod sebe drže veće iznose gotovog novca mogla utjecati na veći broj krađa i razbojstava na cestama.

Na temelju takvih analiza upućena je zamolba na nadležna ministarstva da se pojam "na licu mjesta" dopuni s "ili u roku 24 sata". O tome je Ministarstvo financija proslijedilo dopis Ministarstvu pravosuđa 11. svibnja 2013. Na sjednici Vlade od 5.12.2013. godine donijeta je promjena prethodne odluke, pa se sada kazna može platiti i u roku 3 dana.

Zanimljivo je da traženje AMK Maksimira tada nije podržala niti jedna stručna ili udruga vozača, iako se neki predstavljaju kao zaštitnici vozača. Zbog toga raduje odluka Vlade, koja je – bez posebnih pritisaka, već samo na traženje AMK Maksimir – donijela za vozače korisnu odluku.



Petak, 06.09.2013.

POZIV ZAGREBAČKIM VOZAČIMA



Auto-moto klub „Maksimir“ poziva sve zagrebačke vozače da


u utorak 10.09.2013. godine od 10 do 14 sati


dođu na Tifonovu benzinsku postaju na Žitnjaku i uvjere se koliko je važno tijekom vožnje koristiti sigurnosni pojas. Naime, vozači će moći isprobati simulator prevrtanja vozila, te će na siguran način vidjeti kako to izgleda kada vozilo zbog neprilagođene brzine sleti s ceste i prevrne se.


Osim toga, vozače ćemo na najefektniji način educirati o štetnosti vožnje u alkoholiziranom stanju, i to uz pomoć „pijanih naočala“, koje se najčešće koriste u autoškolama, jer se njima najlakše pokazuje budućim vozačima kako se mijenja percepcija pod utjecajem alkohola.


Svim građanima koji dođu automobilima, djelatnici AMK „Maksimira“ provjeriti će otpornost  antifriza na smrzavanje, te razinu ulja u motoru.


Ovom prigodom ćemo vozačima poklanjati korisna knjižna izdanja, informirati ćemo ih o prednostima učlanjenja u AMK „Maksimir“, te o korištenju nižih cijena u brojnim zagrebačkim servisima.




«    [1] [2] [3] [4] [5]    »