AUTOMOBILI I LJUDI U PROHUJALOM VREMENU (23)

Kružna raskrižja opet na preispitivanju

Na slici: Tko izlazi na prvom raskrižju, u kružni tok ući će krajnjom desnom trakom

Niti stogodišnja povijest kružnih raskrižja (kružnih tokova, rotora) kao da nije u potpunosti razriješila dileme nekih vozača kako se ponašati na njima. Potvrdio je to i radijski upit jednoga vozača, krajem 2014. godine, kojemu je trebalo o tome i tumačenje policije – kojim on nije zadovoljan. Smatra se da su takva raskrižja blizu idealnome: obavljaju ono što su radili prometni policajci, mnogi prometni znakovi, postavljena ogledala, semafori i druga sredstva za vođenje i smirivanje prometa.
Kružno raskrižje smanjilo je potrebu za svim tim. Sve ceste koje vode prema raskrižju svojim spajanjem postaju u raskrižju iste prometne vrijednosti. Prednost u raskrižju imaju vozila koja su već u njemu. Tko se tek uključuje u raskrižje bira prometnu traku koja ga najbrže vodi do izlaza, a to je najčešće desna traka, ako se odmah izlazi. Ne može li se tako razvrstati odmah, prestrojiti će se u još jednoj vožnji raskrižjem, dok se ne prebaci u željenu traku.
Za uspješnu vožnju kružnim raskrižjem važno je smanjiti brzinu i obratiti punu pozornost na druge. Upravo zbog tih i drugih manjkavosti rotor u Novom Zagrebu bio je godinama mjestom brojnih sudara. U kružno raskrižje se ne uletava, već ulazi promišljeno. Takva vožnja rezultira i smanjivanju broja prometnih nezgoda i većom propusnošću rotora.